1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nisu svi ruski NIjemci birači AfD

Mihail Bušujev
25. januar 2021

Uvriježeno je mišljenje da ruski Nijemci u prosjeku češće glasaju za radikalnije stranke poput AfD-a, pokazale su neke studije. No, da li je to zaista tako?

https://p.dw.com/p/3oLgh
Pegida Demo in Dresden
Ruska zastava na prostestima Pegide u Dresdenu 2016.Foto: Reuters/H. Hanschke

Alternativa za Njemačku (AfD) je jedina njemačka stranka koja je utočište za jednu posebnu interesnu zajednicu tzv. ruske Nijemce. Također je prva stranka koja je svoj predizborni program prevela na ruski jezik. Sve se to isplatilo AfD-u.

Stranka je na parlamentarnim izborima 2017. dobila veliku podršku migranata koji govore ruski jezik. Prema reprezentativnim studijama, AfD je posebno dobar rezultat ostvarila kod mladih ruskih Nijemaca. Zbog čega?

Ruski Nijemci: čežnja za idealom?

Vadim Derksen član je AfD od 2015. On je vođa podmlatka Alternative za Njemačku u Berlinu i istodobno zaposlen kod zastupnika Bundestaga Stephana Protschke koji slovi kao predstavnik radikalnijeg „krila" stranke. Derksen ima obitelj, troje djece, živi po tradicionalnim principima. Dok ga slušate djeluje kao da je zabrinutost javnosti zbog desno-ekstremističkih tendencija AfD neutemeljena, ili kako on sam tvrdi:„politički motivirana".

Ne brine ga to što bi stranka uskoro mogla doći pod nadzor Službe za zaštitu ustavnog poretka. Doduše, zamislio se malo kakve bi to posljedice moglo imati i po njega samog, kada je njemačka unutarnja tajna služba podmladak Alternative označila kao „sumnjivi slučaj". I Derksen je došao do zaključka: „Ne, tek sad ostajem u ovoj partiji, jer ne vidim nikakvu pravnu osnovu za nadzor". A za AfD još kaže da je demokratskija od vladajućih stranaka.

Vadim Derksen I Junge Alternative in Berlin
Vadim DerksenFoto: privat

Derksen zastupa interese ruskih Nijemaca u AfD-u. On poriče da je AfD otkrila ruske Nijemce kao svoju ciljnu grupu. Kaže da je upravo suprotno: „Ono što AfD čini atraktivnom za ruske Nijemce je povratak tradicionalnim, konzervativnim vrijednostima, za što se AfD zalaže."

Mnogi, i to baš mlađi ruski Nijemci sa zabrinutošću promatraju „moralne promjene u zemlji", i činjenicu da se „Njemačka udaljava od konzervatizma i više okreće liberalizmu. „Mi ruski Nijemci smo iz daljine na Njemačku projicirali nešto čega u tom trenutku možda uopće više nije bilo - njemačke vrline, njemačku čistoću i takve stvari."

Tako je bilo barem u Vadimovoj obitelji, koja još uvijek dijelom živi u Altajskim planinama u Sibiru. Vadim Derksen priča kako je njegov djed, koji doduše nikada nije bio u Njemačkoj, uvijek govorio kako je „Njemačka fantastična, kako je to jedna napredna zemlja".

Derksen misli da je kod mnogih ruskih Nijemaca koji su devedesetih doselili u Njemačku primjetna „određena doza čežnje" baš za tom idealnom Nemačkom koju oni povezuju s politikom koju vodi AfD.

Mnogi u Njemačkoj spekuliraju kako ruski Nijemci svoj glas daju AfD-u. Reprezentativne studije pak pokazuju da se radi o čistom mitu, koji je nastao nakon „slučaja Liza" - priči o navodnom silovanju 13-godišnje ruske djevojčice od stranke arapskih izbjeglica, koju su napumpali ruski državni mediji i na ulice izveli tisuće ruskih Nijemaca.

Najveći broj glasova ruskih Nijemaca ranije je išao CDU-u (Kršćansko-demokratskoj uniji). „Prva generacija je birala CDU, iz poslovične i realne zahvalnosti što ih je Helmut Kohl doveo u zemlju", komentira Janis Panajotidis, prvi njemački profesor, koji danas predaje na Sveučilištu u Beču, a koji se bavio istraživanjem rusko-njemačke migracije i integracije.

Universität Wien Prof. Dr. Jannis Panagiotidis
Janis PanajotidisFoto: Jannis Panagiotidis

Skretanje u desno više od stereotipa

Međutim, veza ruskih Nijemaca s CDU-om polako nestaje kod prve, a posebno kod druge generacije, objašnjava Panajotidis. To vodi ka skretanju ili udesno ili ulijevo – ka AfD-u ili Ljevici. „Oni više glasaju za stranke na marginama."

Kao najvažniji uzrok njihovog skretanja udesno, Janis Panajotidis vidi kritiku migracijske i izbjegličke politike savezne vlade od strane mlađih ruskih Nijemaca. Oni se osjećaju zapostavljenima: navodno da današnje izbjeglice uživaju mnogo više pozornosti nego oni sami. Osim toga smatraju da oni zapravo nisu prave izbjeglice nego „povratnici u domovinu" i pritom kršćani, koji su se navodno znatno bolje integrirali nego novopridošli muslimani.

Faktor Rusija također igra određenu ulogu. Mnogim ruskim Nijemcima imponira naklonost AfD prema aktualnom ruskom rukovodstvu. Vadim Derksen doduše kritizira Vladimira Putina kao osobu, ali podržava kurs svoje stranke koja traži blizinu Putinove Rusije.

Zaključak: ruski Nijemci su AfD?

To što neke ruske Nijemce privlače desno-populističke stranke zabrinjava druge predstavnike ove grupe, kao na primjer Irinu Peter, jednu od voditeljici podcasta o ruskim Nijemcima „Djeca stepe".

Novinarka i PR menadžer kaže da je sama „AfD učinila ponešto da se u javnosti stvori slika kako je AfD jedina stranka koja ih smatra dobrodošlim i uzima za ozbiljno". Ali u biti je toj stranci stalo samo do glasova.

Autorin Irina Peter Podcast Steppenkinder
Irina PeterFoto: Edwin Billl/DW

Irina Peter tvrdi da se AfD ruskim Nijemcima obraća na emocionalnoj razini i da koristi to što neki od njih još uvijek imaju osjećaj ugroženosti, stida i ponosa zato što su Nijemci. „U Sovjetskom Savezu si se morao stidjeti zbog toga što si Nijemac", podsjeća Irina Peter. A s druge strane kada je neki ruski Nijemac htio emigrirati u Njemačku, morao je „dokazati svoje njemačko porijeklo".

Ona smatra da ruski Nijemci ne bi „poklanjali povjerenje" stranci kao što je AfD, kada bi se malo više pozabavili vlastitom poviješću. Time misli da bi ruski Nijemci trebali prisjetiti da su nacisti započeli rat s SSSR-om, što je dovelo do toga da je Staljin sve Nijemce stavio pod generalnu sumnju i naredio masovne deportacije.

Ali, ne treba ni precijeniti značaj Alternative za Njemačku. Jer, 85 posto ruskih Nijemaca nije biralo AfD, kaže Peter. Također smatra problematičnim da se pažljivo promatra glasanje jedne grupe s fokusom na jednu stranku.

„I što onda ostaje? Naslovi kao što je - ruski Nijemci su AfD-ovci - bez obzira na to što sve piše u članku."

U tom smislu ona se poziva na studije, koje primjećuju da je ponašanje ruskih Nijemaca na izborima usporedivo s onim u istočnom dijelu Njemačke. S tim se slaže i Janis Panajotidis. Usprkos djelimičnom zaokretu ka AfD-u i Ljevici ukupna slika se nije toliko promijenila: „Sve u svemu nismo mogli uočiti da je došlo do jasnog skretanja udesno cijele grupe." Međutim, ostaje da se vidi kako će reagirati prije svih mladi ruski Nijemci, koji su 2017. glasali za AfD, kada ova stranka, što je vrlo vjerojatno, dođe pod nadzor Službe za zaštitu ustavnog poretka.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android