1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nikola Špirić: 2008 dobra godina za BiH

6. decembar 2008

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić održao je govor pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku, prezentirajući svoje viđenje rezultata postignutih u BiH.

https://p.dw.com/p/GAgG
"RS po svim parametrima, pa i ocjenama međunarodnih finansijskih institucija, predstavlja stabilniji entitet i može biti motor razvoja u biH, a ne opasnost za državu".
"RS po svim parametrima, pa i ocjenama međunarodnih finansijskih institucija, predstavlja stabilniji entitet i može biti motor razvoja u biH, a ne opasnost za državu".Foto: Samir Huseinovic

Špirić je ocijenio da je, uprkos različitim međunarodnim i domaćim ocjenama koje se mogu čuti o napretku u BiH, 2008. bila uspješna godina za ovu zemlju. "Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, otvoreni su pregovori o liberalizaciji viznog režima, ušlo se u napredniju fazu odnosa sa NATO-om, a kraju se privode i pregovori sa Svjetskom trgovinskom organizacijom" istakao je Špirić navodeći pozitivne procese u BiH. On je ocijenio da je realan izazov BiH visok vanjskotrgovinski deficit, te da će se ova zemlja suočiti i sa posljedicama globalne finansijske krize.

Bh. premijer je govorio i o reformskim procesima ocijenivši da je

dogovor lidera iz Odžaka solidna osnova za ispunjenje uslova za tranziciju OHR-a. Špirić je znatan dio izlaganja posvetio prisustvu međunarodne zajednice u BiH, a osvrnuo se i na tenzije između manjeg bh. entiteta i dijela državne vlasti.

Poredeći dva entiteta, rekao je da je Republika Srpska stabilniji dio države i naglasio da složenost Federacije zahtjeva hitnu reakciju. Špirić je pozdravio pojačano prisustvo Evropske unije u BiH, kao i trud koji Miroslav Lajčak ulaže za dobrobit ove zemlje iako bi "volio da je Lajčakov izvještaj Vijeću sigurnosti bio ne toliko selektivan i sa nešto više optimizma".

UN Sicherheitsrat
Foto: Samir Huseinovic

OBRAĆANJE PREDSJEDAVAJUĆEG SAVJETA MINISTARA BiH DR NIKOLE ŠPIRIĆA PRED SAVJETOM BEZBJEDNOSTI UN-a

NEW YORK 05. DECEMBAR 2008. GODINE

Gospodine predsjedavajući,

Ekselencije,

Dame i gospodo

Čini mi veliko zadovoljstvo da u okviru Savjeta bezbjednosti UN-a sa vama podjelim moje viđenje rezultata koji su postignuti u BiH kao i osjećaj za izazove koji stoje ispred nas.

Uprkos različitim međunarodnim pa i domaćim ocjenama koje se mogu čuti o napretku u Bosni i Hercegovini, mišljenja sam da je 2008. bila uspješna godina za BiH. Naime, u ovoj godini smo potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; otvorili pregovore o liberalizaciji viznog režima, stupili u napredniju fazu odnosa sa NATO-om kroz Intenzivirani dijalog, privodimo kraju pregovore sa Svjetskom trgovinskom organizacijom.

Takođe smo uspjeli da održimo makroekonomsku stabilnost, prosječna stopa rasta bruto društvenog proizvoda u prethodne tri godine je bila iznad 6%, bilježili smo i rast plata, penzija, zaposlenosti, deviznih rezervi. Realan izazov sa kojim se susrećemo jeste visok spoljnotrgovinski deficit, ali treba imati u vidu da je to problem sa kojim su se susretale i ostale zemlje u tranziciji sve dok kondiciju domaće ekonomije nisu podigle na nivo zemalja članica. Ono što sa sigurnošću mogu reći je da smo na dobrom putu.

Pored reformskih izazova, izazov sa kojim ćemo se sigurno susretati u toku 2009. godine, pa i narednih godina, jeste globalna finansijska, odnosno ekonomska kriza. Bez obzira što još uvijek ne postoje sigurne globalne procjene dubine krize, kao i imajući u vidu ocjene da BiH neće osjetiti direktne posljedice iste, zasigurno je da indirektne posljedice neće zaobići moju zemlju. U tom smislu smo tražili i uspjeli pronaći jedinstven odgovor, zapravo u vezi s tim pitanjem smo govorili jednim glasom, što je novi kvalitet izvršne vlasti na svim nivoima - državnom, entiteteskom i kantonalnom - i barem za sada uspjeli sačuvati mukom stvarano povjerenje građana u komercijalne banke. Svjesni da globalna finanasijska i ekonomska kriza zbog unutrašnjih razlika i različitih vizija unutar BiH, može uzeti i ozbiljnije razmjere koje će zasigurno za rezultat imati smanjenje stope privrednog i ekonomskog rasta, razrađujemo sve moguće scenarije za predupređenje negativnih izazova koje sa sobom nosi ova kriza. Raduje me da najrazvijenije svjetske ekonomije, pa i zemlje Evropske unije traže zajednički odgovor na ove izazove i mislim da nije dobro zemlje zapadnog Balkana, a time i BiH, prepustiti da same unutar svojih krhkih ekonomija tragaju za parcijalnim rješenjima. Bojim se da to neće biti dovoljno, te da će rješenje izazova, koje sa sobom nosi globalna ekonomska i finansijska kriza, i za zemlje zapadnog Balkana podrazumjevati jedan dobro osmišljen kombinovani pristup.

Od prošlog zasjedanja Savjeta bezbjednosti do danas Savjet ministara je održao 18 redovnih i šest tematskih sjednica, te utvrdio niz važnih zakona, strategija i odluka.

Kao posebno važno bih naglasio: zakone o reformi policije, prijedlog Zakona o javnim putevima, prijedlog Zakona o vazduhoplovstvu, prijedlog Zakona o Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi; prijedlog Zakona o Agenciji za razvoj informacionog društva... zatim smo usvojili niz važnih strategija i akcionih planova, kao što su; strategija za integrisano upravljanje granicom; strategija u oblasti imigracija i azila i Akcioni plan za period 2008-2011; Akcioni plan za provođenje privremenog sporazuma i Akcioni plan za provođenje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Akcioni plan za provođenje obaveza iz Evropskog partnerstva, inicijalni dokumenat za intenzivirani dijalog sa NATO-om.

Kada su u pitanju pregovori o liberalizaciji viznog režima, takođe vas želim informisati da je Savjet ministara odmah po otvaranju tih pregovora formirao Radnu grupu za pregovore, a po uručenju Mape puta smo radnu grupu zadužili da u najkraćem roku sačini Akcioni plan za ispunjavanje obaveza iz Mape puta, koji je i usvojen na 57. sjednici, održanoj 29. jula 2008. godine. Radna grupa je svoju prvu obavezu, koja se odnosila na podnošenje Izvještaja o spremnosti, ispunila u zadatom roku. Ovih dana smo dobili izvještaj Evropske komisije i on je predmet analize unutar nadležnih institucija. Cijenimo da je kraj 2009. i početak 2010. godine vrijeme u kojem će građani BiH koristiti benefite „bijelog šengena“.

Savjet ministara BiH je u prethodnom periodu počeo sa održavanjem tematskih sjednica o evropskim integracijama, koje su se pokazale izuzetno korisnim, jer smo na tim sjednicama donijeli niz važnih odluka i akcionih planova, a takođe smo redovno analizirali naše obaveze na tom planu i stepen realizacije istih. Poslednjoj tematskoj sjednici su prisustovovali i entitetski premijeri, te smo tom prilikom zaključili da će Savjet ministara tematske sjednice o evropskim integracijama održavati najmanje jednom mjesečno, a da će najmanje jednom u tri mjeseca sjednicama prisustvovati i entitetski premijeri.

Naglasio bih da je u proteklom periodu sa radom počeo Fiskalni savjet Bosne i Hercegovine. Do sada su održane tri sjednice tog tijela. Upravo nam je ovo tijelo omogućilo da utvrdimo Nacrt budžeta institucija BiH i da ga na vrijeme pošaljemo u proceduru, odnosno u Predsjedništvo BiH, koji je ustavni predlagač tog dokumenta. Želim vas podsjetiti da su prvi put od Dejtona do danas stvoreni preduslovi da do 31. decembra 2008. godine Parlamentarna skupština BiH usvoji budžet za 2009. godinu. Efikasno funkcionisanje Fiskalnog savjeta omogućilo nam je da vodimo odgovornu budžetsku politiku s ciljem smanjenja javne potrošnje.

Ekselencije,

Dame i gospodo,

Imajući u vidu sve gore navedeno, teško mi padaju i ne mogu prihvatiti ocjene da je ovo bila neuspješna godina za Bosnu i Hercegovinu. To ne znači da ne postoje problemi i izazovi koje nismo uspjeli riješiti. Poznato vam je da su na zasjedanju Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, održanom 27. februara 2008. godine, zemlje članice vlastima BiH kao uslov za zatvaranje odnosno traniziciju OHR-a postavile pet ciljeva, i to: prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti; prihvatljivo i održivo rješenje vojne imovine, potpunu implementaciju Finalne arbitražne odluke za Brčko; fiskalnu održivost i učvršćivanje vladavine prava, kao i dva uslova: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i povoljna ocjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira. Do sada smo, kao što je poznato, ispunili uslov koji se odnosio na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i cilj u vezi sa fiskalnom održivošću dok smo ciljeve u vezi sa rješenjem pitanja vojne imovine i učvršćivanja vladavine prava riješili djelimično. Poslednji dogovor koji je Brisel pozdravio, a koji su lideri tri političke partije, SNSD-a, SDA i HDZ-a, postigli u Bosanskom Šamcu 8. novembra 2008. godine, predstavlja solidnu osnovu da ispunimo i preostale uslove i ciljeve što bi stvorilo osnov za donošenje konačne odluke o zatvaranju OHR-a.

Ja mislim da je to dobro za BiH i molim vas da nas ohrabrite na tom putu. Stalno odlaganje tranizicije OHR-a u Kancelariju evropskog predstavnika bi, po mojoj procjeni, dovelo do urušavanja kredibiliteta međunarodnih institucija u BiH, urušilo povjerenje u provedene reforme i bojim se u potpunosti anuliralo efekte i onako poljuljane reforme pravosudnog sistema. Teško se složiti sa ocjenom da toj reformi kredibilitet daju međunarodne sudije (pogotovo u segmentu organizovanog kriminala) ako se zna da skoro nijedna podignuta optužnica nije završena pravosnažnom presudom, kao što je bio slučaj u predmetu Šarović, predmetu Čović, Fazlić i drugi. Zahvalan sam na svemu što je međunarodna zajednica učinila za BiH i lično cijenim da će nam i dalje trebati ne samo pažnja nego i pomoć. Ta pomoć se mora ogledati kroz pružanje dobrih usluga i savjeta, ali ne na način da međunarodni predstavnici dobiju moć odlučivanja u institucijama vlasti BiH (pravosuđa prije svega) sa diplomatskim imunitetom bez posljedica za loše odluke.

Smatram da je jako važno napomenuti da u ovom momentu skoro da ne postoji država sa većim prisustvom međunarodnih institucija od Bosne i Hercegovine sa generalnom ocjenom istih da BiH sve teže napreduje. Gledajući izvana, stiče se utisak da BiH trinaest godina poslije Dejtona predstavlja međunarodnu osmatračnicu za kontrolu globalnih projekata u regionu, te da sve više po ocjeni visokih međunarodnih zvaničnika liči na kotrolisani ćorsokak. To jesu teške, ali i upozoravajuće ocjene.

U poslednje vrijeme smo svjedoci ocjena koje za cilj imaju stvaranje tenzija između Republike Srpske i dijela državne vlasti, a da se pri tome stalno zaboravlja da, pored Republike Srpske, Bosnu i Hercegovinu čini i Federacija BiH sa istim kvantumom ustavnih nadležnosti, koja zbog svoje složenosti i nagomilanih unutrašnjih problema zahtijeva hitnu reakciju.

Republika Srpska po svim parametrima, pa i ocjenama međunarodnih finansijskih institucija, predstavlja stabilniji entitet i ona može biti motor razvoja BiH, a ne opasnost za BiH, kako se ona zlonamjerno želi prikazati. Stabilnost Republike Srpske se ne smije tumačiti kao uzrok za nestabilnost Bosne i Hercegovine. Ne mislim da ćemo stanje u Federaciji popraviti optuživanjem Republike Srpske već svi zajedno moramo pomoći da Federacija postane primjer dobro organizovanog i efikasnog entiteta.

Teško je ne složiti se sa ocjenama visokog američkog zvaničnika koji je rekao da Republika Srpska mora biti poštovana, jer je ona dio BiH, i zato podvlačim da je veoma važno da i Republika Srpska i Federacija BiH budu podjednako uvažavani i da uživaju istu količinu respekta kao sastavni dijelovi Bosne i Hercegovine.

Gospodine predsjedavajući

Gotovo je sigurno da je Bosni i Hercegovini potrebno novo vrijeme. Želim da vjerujem da će to vrijeme biti obilježeno duhom kompromisa i dogovora. Znamo da će sljedeće godina biti više Brisela, odnosno Evropske unije u Bosni i Hercegovini, što ja snažno podržavam. Ali osim toga i mi u Bosni i Hercegovini moramo mnogo više pažnje posvetiti zajedničkoj viziji unutar BiH, koja bi značila ubrzanje njenog puta ka Evropskoj uniji. Postoji samo jedan način a to je otvoreni dijalog i razgovor o svim izazovima, jer svaki sporazum u BiH je poziv na širi dogovor i ispunjavanje obaveza kako bi zemlja uspjela u interesu svih. Političke elite moraju donositi odluke koje će obezbjediti evoluciju sistema, a ne čekati revolucionarne promjene koje bi u BiH trebalo da stignu izvan nje. Nadam se da će i poruke i vaše poduke sa vašeg današnjeg zasjedanja ići u tom pravcu.

Na kraju želim da zahvalim visokom predstavniku Miroslavu Lajčaku na njegovim naporima i trudu koji ulaže za dobrobit Bosne i Hercegovine, iako bih volio da je njegov izvještaj bio ne toliko selektivan i sa nešto više optimizma.

Hvala na pažnji