Nijemci polako gube strpljenje | Politika | DW | 08.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Nijemci polako gube strpljenje

Da li Njemačka smije već da razmišlja o ukidanju i raspravlja o ublažavanju restriktivnih mjera? Političari kažu da je za to prerano, dok sve više uglednih stručnjaka tu raspravu podstiče i nudi prijedloge.

„Uprkos tome što se u Njemačkoj smanjuje broj novih infekcija korona-virusom, prerano je govoriti o poboljšanju situacije“, kaže Lotar Viler predsjednik Instituta Robert Koh po čijim podacima je do sada bilo inficiarno ukupno više od 103.000 ljudi, od kojih je izliječeno 33.300 a umrlo 1861. Aktuelno je u Njemačkoj infiicirano oko 68.000 ljudi.

Mada u Njemačkoj nije proglašeno vanredno stanje, javni život je potpuno zamro, a radi samo ono što je neophodno za svakodnevne potrebe ljudi. Ispitivanja javnog mnjenja su pokazala da su građani uglavnom zadovoljni mjerama vlasti, podržao ih je i akademski dio društva, dok im se privreda gunđajući povinovala.

Koliko će sve ovo trajati?

Međutim, kako vrijeme prolazi sve glasnija je diskusija o tome da li su restriktivne mjere još uvijek primjerene a prije svega se postavlja pitanje - koliko će trajati. Mnogi ključni političari na to imaju kratak odgovor: budite strpljivi.

Vlasti u Njemačkoj su zaslužile „veliko priznanje“ za aktivnosti u korona krizi, ali griješe time što „odbijaju raspravu o ublažavanju i kraju ograničenja“, kaže profesor teologije Peter Dabrok, predsjedavajući njemačkom Savjetu za etiku. On ne prihvata kontraargument političara koji kažu da ne žele da bude lažnu nadu: „Ljudima je nada potrebna, ona ih motiviše da istraju.“ 

Peter Dabrock

Peter Dabrock

Dabrok je pozvao na otvorenu raspravu o postepenom ublažavanju ograničenja, na takmičenje najboljih ideja i prijedloga: „Prerano je za otvaranje, ali nikada nije prerano razmišljati o kriterijumima za otvaranje.“ Njemački savjet za etiku je takođe upozorio da bi s vremenom moglo da nestane povjerenje stanovništva u vlasti i istakao da ova kriza nije trenutak izvršne vlasti, već „demokratski legitimisane politike“.

Maraton a ne sprint

„Do sada preduzete mjere vlasti su uglavnom paušalne, nediferencirane i ne baš precizne“, kaže 14 autora studije Održiva borba protiv pandemije korona-virusa. Preporuke za fleksibilnu strategiju prilagođenu riziku. Oni polaze od toga da prije 2021. nije realno očekivati efikasnu vakcinaciju ili terapiju. A ako se uspori širenje infekcije, što je cilj dosadašnjih mjera u Njemačkoj, pandemija može da potraje - i to ne samo nekoliko mjeseci, već i dobar dio naredne godine. To znači da borba protiv korona-virusa mora mnogo više da liči na maraton nego na sprint.

Trinaest profesora univerziteta i jedan lekar takođe smatraju da je pogrešno suprotstavljati zaštitu zdravlja na jednoj i produktivnu ekonomiju na drugoj strani. Jer, uz nekontrolisano širenje virusa nije moguć ni pozitivan razvoj ekonomije, a štetni efekti postojećih restriktivnih mjera ne pogađaju samo ekonomiju, već i zdravstvo, društvo i politiku.

Njihov izlaz iz korona-krize opisuju kao optimalnu kombinaciju razumne borbe protiv pandemije i prilagođavanja restriktivnih mjera - zavisno od toga o kojim se ljudima, regionima i sektorima društva i privrede radi.

Oni predlažu formiranje regionalnih operativnih grupa širom Njemačke koje bi koordinisala nacionalna corona taskforce sa zadatkom da politici nude prijedloge mjera, da prate njihovo sprovođenje i da se bave komunikacijom sa javnošću.

Pri postupenom ukidanju restrikcija trebalo bi u obzir uzeti četiri kriterijuma: rizik od infekcije SARS-Cov-2 i od teškog oboljenja COVID-1, relevantnost nekog područja poslovnog i društvenog života i mogućnost uvođenja i poštovanja mjera zaštite.

Ovi stručnjaci recimo predlažu da bi prvo trebalo otvoriti sektore sa malim rizikom od infekcije, kao što su visoko automatizovane fabrike i one u kojima su manje ranjivi ljudi, kao vrtiće i škole. Takođe bi ranije mogli da se otvore regioni u kojima ima malo inficiranih i u kojima je mali potencijal za širenje virusa, kao i regioni u kojima je postignut visok stepen imuniteta. To važi i za regione sa slobodnim kapacitetima u zdravstvu. 

Zaštiti samo rizične grupe

U jednoj drugoj studiji pod naslovom Poboljšati bazu podataka, ciljno razviti prevenciju i zaštititi građanska prava grupa od šestoro vrhunskih stručnjaka u oblasti zdravstva, napominje da su sadašnji podaci kojima se raspolaže i na osnovu kojih se donose političke odluke - nepotpuni i nepouzdani.

Oni kažu da su opšte preventivne mjere (npr. fizičko distanciranje) teoretski slabo zasnovane, te da je njihova efikasnost ograničena i paradoksalna (što su efikasnije, veći je rizik od „drugog talasa“) i dovode do kolateralne štete kao što su socijalni problemi i ugrožavanje demokratije i građanskih prava. Treba imati u vidu dugoročne posljedice restrikcija po zdravlje ljudi, jer studije pokazuju da povećanje nezaposlenost dovodi do više slučajeva srčanih udara, povišenog krvnog pritiska i depresije.

Slično drugim epidemijama, restrikcije se moraju postepeno zamjenjivati mjerama usmjerenim na četiri uzajamno zavisne rizične grupe, a to su: starije osobe, hronični i drugi bolesnici koji pate od više bolesti, institucije kao što su starački domovi i bolnice i spontana lokalna žarišta. Oni ističu da će širenje virusa u narednom periodu biti dominatno u pomenutim institucijama, a da će se smanjiti putem indiviudalnog kontakta. Takođe predlažu da se napravi jednostavan test odnosno bodovni sistem na osnovu poznatih rizika, koji bi mogao da se primjenjuje na osobe i grupe.

Neshvatljivo je da djeca i mlađi ljudi ne mogu slobodno da se kreću, ako ne kontaktiraju starije ljude, kažu autori ove studije i stoga predlažu ublažavanje restriktivnih mjera, ali po uslovom da se prethodno zaštite stariji građani.

 

Napomene:

Njemačka ima 83 miliona stanovnika, od kojih su oko polovina zaposleni, a četvrtina penzioneri - privreda je najjača u Evropi, četvrta u svijetu, a BDP po glavi stanovnika je na 8. mestu u EU i na 18. mjestu u svijetu.

Njemački savjet za etiku bavi se velikim pitanjima života. Svojim izjavama i preporukama pruža orijentaciju za društvo i politiku. Članove (28) imenuje predsjednik njemačkog Bundestaga.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android