Nije moguće formiranje ruske baze u RS | Politika | DW | 05.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Nije moguće formiranje ruske baze u RS

Analitičari u BiH tvrde na formiranje ruske vojne baze u BiH „nije realno“, čak ni pod krinkom „humanitarnog djelovanja“ po uzoru na ruski angažman u Srbiji.

Prema navodima Die Welta, Rusija želi vojnu bazu u Republici Srpskoj, što je odgovor na „jačanje NATO-a" u ovom dijelu Evrope. „Dok NATO u bivšoj Jugoslaviji računa prije svega na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku, dotle se Rusija koncentriše na Srbiju i srpski entitet u Bosni – RS... Rusija želi da u bosanskoj srpskoj republici napravi svoju vojnu bazu", piše u članku koji je objavio Welt. U tekstu se govori i o ideji Aleksandra Vučića i Hašima Tačija o „razmjeni teritorija". „To bi moglo da dovede do domino-efekta – recimo do podjele Bosne uz pripajanje njenih srpskih i hrvatskih dijelova matičnim zemljama Srbiji i Hrvatskoj. Ili čak do raspada Makedonije gdje takođe živi puno Albanaca", navodi se u tekstu.

Analitičari u BiH, iz oba entiteta, smatraju da takvi scenariji nisu realni. Nije realno da se na teritoriji međunarodno priznate i suverene države Bosne i Hercegovine formira neka ruska vojna ili špijunska baza koja bi se možda predstavljala kao humanitarna, kaže za Deutsche Welle vojno-politički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar. Naš sagovornik podsjeća da su, u skladu s odredbama Daytonskog sporazuma, na lokaciji Butmir kod Sarajeva stacionirane Komanda evropskih oružanih snaga za podršku „EUFOR" i Štab NATO-a.

EUFOR Plakat in Bosnien und Herzegowina Archiv 2007 (picture-alliance/dpa)

Plakati EUFOR-a u BiH kojima se želi steći naklonost građana

Narušavanje principa vojne neutralnosti

„I to su jedine strane vojne snage u BiH, tako da formiranje ruske baze nije moguće. Oni iz Moskve, Beograda ili Banjaluke koji razmišljaju o tome da se u RS-u uspostavi ruska vojna baza prave račun bez krčmara. U entitetu RS su od 2006. godine na više lokacija locirane Oružane snage BiH. Apsurdno je da establišment u Banjaluci uopće prihvata i primisao da se u RS-u formira ruska vojna baza kad je Narodna skupština tog entiteta 18. oktobra 2017. usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti. Time je dato do znanja da RS neće u vojne aranžmane, tj. u NATO, a Rusija s tim u vezi nije pominjana. Ukoliko bi se u tom entietu pravila ruska vojna baza, bio bi drastično narušen proklamirani princip vojne neutralnosti", kaže Đuro Kozar.

Đuro Kozar (Privat)

Đuro Kozar

On napominje da RS ima paralelne veze sa Srbijom i da Rusija preko Srbije i RS-a želi učvrstiti svoje pozicije u zapadnobalkanskoj regiji. „Svoju šansu RS vidi u eventualnoj razmjeni teritorija po kojoj bi se Kosovo Srbiji namirilo entitetom RS nauštrb cjelovitosti BiH. To je, naravno, nemoguća misija, budući da su granice na Balkanu nepromijenjive, ali pobornici ruskih interesa vjerovanto ne misle tako. S obzirom na jačanje NATO-a u jugoističnoj Evropi, Rusija parira želeći da pokrije prostor koji je ostao vojno neutralan i na tom prostoru ostvari svoj puni geostrateški uticaj", kaže Kozar.

Špekulacije bez realnog uporišta

I direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da formiranje ruske vojne baze u RS-u nije realno. Pitanje je, kaže naš sagovornik, da li Rusija tako nešto uopće želi. „Upitno je da li Rusiji tako nešto zaista treba, kao što je upitan i ruski vojni angažman u Srbiji. Baza za humanitarne operacije u Nišu ne može se smatrati vojnim uporištem. Sasvim je drugo pitanje šta bi nekome u ovom trenutku u političkom smislu odgovaralo. Trenutne političke okolnosti su takve da formiranje ruske baze ovdje ne bi bilo izvodljivo. Vjerovatno se radi o političkim špekulacijama bez realnog uporišta, jer je previše sredstava i energije uloženo kako bi se BiH i nakon rata uspostavila kao stabilna, mirna država", kaže Šolaja za Deutsche Welle.

Banjaluka Milos Solaja (DW)

Miloš Šolaja

Govoreći o stranim vojnim angažmanima u BiH i prisustvu NATO štaba u Sarajevu, banjalučki profesor napominje da je riječ o ostacima aranžmana koji su za BiH uspostavljeni još Daytonskim sporazumom.  „NATO je predvodio mirovne operacije u BiH. Osim toga, BiH je u jednom periodu imala ozbiljan politički pristup da kao cijelina ide prema NATO-u, i u tom pravcu su bile zaista široko razvijene političke i sve druge akcije. U tom smislu su čak i NATO i Rusija imali visok stepen saglasnosti u okviru tadašnjeg Vijeća Nato-Rusija. Međutim, danas su političke okolnosti drugačije i pitanje je da li bi danas bila moguća politička saglasnost u BiH ali i u okviru međunarodne zajednice, uključujući Rusiju, o formiranju NATO štaba u BiH. Za BiH bi bilo najbolje da uspostavi stabilne unutrašnje odnose, a tada bi ovakva pitanja bila manje bitna", kaže Šolaja.

Truppen von SFOR EUFOR in Sarajevo (picture-alliance/EPA/F. Demi)

Snage EUFOR-a u Butmiru 2004. godine

EUFOR prati situaciju u okviru svog mandata

Međunarodne organizacije koje djeluju u BiH, uključujući NATO štab u Sarajevu i Ured visokog predstavnika za BiH - OHR, nisu se oglašavale u vezi s navodima o uspostavi ruske vojne baze u BiH. Iz EUFOR-a je za Deutsche Welle rečeno da je ova organizacija svjesna „špekulativnih" članaka o uspostavi ruske baze u RS-u. „Budite sigurni da EUFOR nastavlja pratiti situaciju u BiH u okviru svog mandata UN-a za podršku lokalnim vlastima u održavanju stabilnog i sigurnog okruženja", saopćeno je iz Evropske vojne misije u BiH.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije