Neće biti države u državi na Kosovu

Neue Zuercher Zeitung piše: "Druga (albanska) strana ne pokreće se ni za milimetar, njeni prijatelji sa Zapada ne čine ništa da je na to natjeraju", kažu u srbijanskoj vladi. Radi li se o namjernom pesimizmu, kako bi se dogovor koji uslijedi mogao proslaviti kao još veći uspjeh? Vjerovatno ne.

Činjenica je da je Beograd sa novim poletom i novim idejama ušao u pregovore. Pri tome je prekršila niz tabua, koji su se činili nepremostivim. Dačić je rekao da se deset godina lagalo da je Kosovo srpsko i da je to čak ozvaničeno i Ustavom Srbije. Političari sa obje strane su se rukovali. Beograd je odustao od podjele Kosova i spreman je sve srpske opštine na Kosovu staviti pod jurisdikciju Prištine, ali kao zajednicu opština sa statusom autonomije. Upravo je to sada glavna tema pregovora. No, srpska zajednica opština raspolaže samo sa kompetencijama koje su utemeljene u Ustavu Kosova i koje se odnose na obrazovanje, zdravtsvo i kulturu. No, Beograd želi ovlasti i u policiji i u sudstvu, jer smatra da je glavni problem sigurnost Srba na Kosovu.

Kosovski premijer Tači posmatra zajednicu srpskih opština kao jednu vrstu nevladine organizacije, koja nema nekakvih izvršnih kompetencija. Dublji ustupci doveli bi samo do stvaranja države u državi, kao što je to slučaj sa Republikom Srpskom u BiH, što će izazvati blokadu. Ali ono što je u svemu sporno je što kosovski Srbi sa sjevera nisu uključeni u pregovore. Nisu uključeni iako primjeri BiH i Makedonije pokazuju, bez obzira o kakvim se ustavnim aranžmanima radilo, da to državi ne daje neizostavno legitimnost. Ako Srbi na Kosovu ne prihvate rješenje koje postignu Beograd i Priština, na pomolu je trajna kriza", zaključuje Neue Zuercher Zeitung piše.

Slovenija će sama dovesti stvari u red

List Die Welt piše: "Nakon akcije spašavanja Kipra, Slovenija sebe ne vidi kao narednog kandidata za pomoć. "Slovenija je u stanju sama dovesti stvari u red", naglasila je premijerka Alenka Bratušek u srijedu pred parlamentom u Ljubljani. Banka Slovenije je od vlade zatražila hitni plan sanacije. Velike slovenačke banke poput Nove ljubljanske banke bore se sa propalim kreditima, koji u međuvremenu predstavljaju petinu bruto društvenog proizvoda Slovenije. To pojačava zabrinutost investitora da bi Slovenija mogla biti sljedeća članica eurozone, kojoj se mora uskočiti u pomoć paketom spasa.

Problemi u Sloveniji ne mogu se uporediti sa problemima koje ima Kipar ili Grčka, opisali su analitičari Commerzbanke situaciju u toj zemlji. Bankovni sektor u Sloveniji zastupljen je sa 140 posto BDP-a, što je puno manje nego na Kipru gdje čini 700 posto od BDP-a. Teret duga u Sloveniji iznosi ukupno 54 posto bruto društvenog proizvoda a na Kipru je dug krajem 2012. sa očekivanih 87 posto porastao na astronomskih 150 posto. Slovenija bi, s obzirom na prethodno nisko zaduženje, mogla preživjeti bez drastičnih mjera, smatra Laszlo Belgrado, menadžer za fondove pri KBS Asset Menagment. Pa ipak bi se pojedini efekti zaraze, u slučaju pogoršavanja krize u EU, mogli prenijeti i na Sloveniju", piše Die Welt.

Autor: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić