(Ne)zaboravljene žrtve totalitarnih režima | Politika | DW | 23.08.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

(Ne)zaboravljene žrtve totalitarnih režima

23. avgust je europski Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima u 20. stoljeću. Ti režimi su deportirali, mučili i pobili na milione ljudi. U posebnom fokusu su pritom bivše socijalističke države.

Suočavanje s novijom istorijom, prije svega sa zločinima bivših režima, odvija se u nekadašnjim socijalističkim državama na različite načine. Nakon pada Berlinskog zida 1989. i pada komunističkih režima omogućen je djelomičan pristup arhivama tajnih službi, a negdje je on bio vrlo težak. Uništeno je na tone dokumenata kako bi se uništili tragovi zločina.

I dok su hrabri aktivisti civilnog društva u nekadašnjem DDR-u uspjeli da tokom dana preokreta uspostave kontrolu nad arhivom tajne službe STASI, u drugim državama tzv. Istočnog bloka tajne službe su imale vremena da ciljano unište dokaze o svojim kriminalnim aktivnostima i tako izbjegnu odgovornost.

Demonstranti upadaju u sjedište tajne službe STASI u Berlinu (15.1.1990.)

Demonstranti u DDR-u su 15. januara 1990. zauzeli zgradu tajne službe STASI u Berlinu kako bi spriječili uništavanje arhive

Zakašnjela pravda

Slučaj rumunskog disidenta Georga Ursua na slikovit način dočarava odnos prema zločinima komunističkih diktatura. Tek ovih dana, više od 30 godina nakon što je Ursu ubijen u zatvoru, podignuta je optužnica protiv Tudora Postelnicua, bivšeg šefa državne sigurnosti, službe Securitate.

Danas 84-godišnjem Postelnicuu i još trojici bivših funkcionera se prebacuje "zločin protiv čovječnosti". Optužen je i 92-godišnji George Homostean, bivši ministar unutrašnjih poslova. On je zajedno sa Postelnicuom navodno odgovoran što je 1985. godine Ursu uhapšen i potom prikrio okolnosti njegove smrti.

Sukobi u Rumuniji 1990. godine

Nakon pada komunizma u Rumuniji nije došlo do sveobuhvatnog suočavanja sa zločinima režima

Ursu je vodio dnevnik u kojem je kritikovao režim predsjednika Ceausescog i neko ga je "otkucao" policiji. Nekoliko sedmica nakon hapšenja podlegao je povredama zadobijenim tokom sistematskog mučenja. Zbog mučenja Ursua optužena su dvojica oficira službe Securitate.

Još 2003. su zbog ovog istog slučaja dvojica čuvara osuđena na po 20 godina zatvora. Nakon toga je Andrei Ursu, sin ubijenog pjesnika i inžinjera, dugo godina tražio da se na odgovornost pozovu i njihovi pretpostavljeni. Međutim, stalno se dešavalo da sudski službenici zaključe kako je ovaj slučaj okončan prvom presudom čuvarima. To što je suđenje ponovo pokrenuto treba zahvaliti samo upornosti samog Andreia Ursua.

Prazna obećanja?

“Osuda komunizma je danas, više nego ikada prije, moralna, intelektualna, politička i društvena obaveza. Ukoliko se to ne desi onda smo zauvijek ostali upisani kao saradnici totalitarnog zla - pa čak i onda ako samo šutimo o tome." Ova i druge slične rečenice nalaze se u Završnom izvještaju Komisije za analizu komunističke diktature u Rumuniji.

Slične izjave mogu se čuti i u drugim bivšim komunističkim državama. Ipak, takve izjave nisu baš uvijek u saglasju sa realnošću. Hiljade kriminalnih djela komunističkih režima ostaće vjerovatno nekažnjene, jer je većina još uvijek živih počinilaca u poodmaklim godinama i uživa u visokim penzijama. Sveobuhvatan proces protiv njih, odnosno njihovih zločina, neće biti moguć iz čisto bioloških razloga - zbog njihove starosti.

Pogledajte video 04:49

Nema pravde za žrtve komunističkih zatvora u Rumuniji

Simboličan značaj

23. avgusta 1939. sklopljen je sporazum o nenapadanju između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza - takozvani Pakt Hitler-Staljin. Time su dvije strane garantovale da će jedna prema drugoj ostati neutralne u slučaju rata u Evropi i međusobno su podijelile kontinent. 1941. Hitler je prekršio taj sporazum i napao Sovjetski Savez. Ipak, čak i nakon kraja II. svjetskog rata milioni ljudi centralne i istočne Evrope su patili u jednom totalitarnom, komunističkom režimu. Pakt Hitlera i Staljina se posmatra kao početak jednog od najtamnijih poglavlja novije evropske istorije.

Iz tog razloga je Evropski parlament 23. avgust i proglasio Danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma. Stoga je na današnji dan, više nego ikada ranije, potrebna simbolična osuda totalitarnih režima i podsjećanje na njihove žrtve.

Preporuka redakcije