1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nesvrstani nisu alternativa

7. septembar 2011

Pedeset godina Pokreta nesvrstanih obilježeno je dvodnevnim skupom u Beogradu. Šta su danas motivi Srbije za saradnju sa nesvrstanima?

https://p.dw.com/p/12UE6
Otvaranje prve konferencije Pokreta nesvrstanih 1961. godine u BeograduFoto: picture-alliance/dpa

Svijet je danas znatno drugačiji nego što je bio kada je Pokret nesvrstanih nastao 1961. godine, ističe za Dojče vele Milan Pajević, iz ISAC fonda. U tom smislu je i potpuno drugačija politička težina ovog pokreta u svjetskim okvirima, kaže Pajević. Što se tiče samog skupa u Beogradu, on po riječima Milana Pajevića ima samo ceremonijalni karakter, i tome ne bi trebalo pridavati poseban značaj, čemu smo mi inače skloni:

„Pogotovo to ne bi trebalo raditi sa Pokretom nesvrstanih, jer svakako možemo da zaključimo da što se tiče spoljnopolitilčkih ciljeva i prioriteta Srbije, to svakako ne spada među vodeće prioritete. Naravno, saradnja sa pojedinačnim zemljama iz Pokreta nesvrstanih već teče, i bilo bi dobro kada bi se ona razvijala, mislim prije svega na ekonomsku saradnju. Međutim, i tu ne bi trebalo očekivati ništa pretjerano, ali svakako bi na tome trebalo uporno raditi. To je zadatak za našu diplomatsku službu, koja vrlo često nije osposobljena, ili čak materijalno opremljena, da se dovoljno bavi i tim ekonomskim aspektima.”

Više simbolike, manje značaja

Postoje tvrdnje pojedinih analitičara da se Beograd okrenuo Pokretu nesvrstanih prije svega zbog Kosova, jer je u okviru tog pokreta najveći broj zemalja koje nisu priznale Kosovo.

Flash-Galerie Tito und Nasser zu Dreiergipfel in Indien
Detalj sa jednog susreta Josipa Broza Tita, Indire Gani i Gamala Abdel Nasera u Nju DelhijuFoto: picture-alliance / dpa

Čedomir Antić, predsjednik Naprednog kluba, kaže za Dojče vele kako pitanje Kosova ipak nije ključno. Za Beograd je važno da obilježi dio nekakve svoje tradicije, a nesvrstani sa svim svojim manama predstavljaju dio pokušaja da nekadašnji Beograd u doba SFRJ ima nekakvu globalnu ulogu, kaže Antić: „Važno je što je samo desetak članica Pokreta nesvrstanih priznalo Kosovo, ali je takođe važno da mi još uvijek imamo donekle kompatibilne privrede, postoji šansa da se neki mali segment te privredne saradnje obnovi, jer prosto ni Srbija ni jugoslovenske zemlje više nisu privredno ono što su bile nekada, a to nisu ni nesvrstane zemlje. Ali, prosto je dobro da u uslovima u kojima je za duže vreme zaustavljena naša politika evropskih integracija, neću da kažem da stvaramo alternativu, jer ovo nije alternativa, nego prosto da nađemo način da razvijamo i neke druge puteve. To je vrlo važno“.

Hijerarhija spoljnopolitičkih prioriteta

Postoje i primjedbe da bi Srbija trebalo da se više bavi evroatlantskim integracijama, a manje nesvrstanima. Milan Pajević ističe da se već godinama zalaže za stvaranje takozvane hijerarhije prioriteta u spoljnoj politici Srbije:

„Dakle, da se kaže šta je prvo što je najvažnije, šta je drugo, šta je treće, i tako dalje. To bi omogućilo da sve državne službe, a i građani, tačno znaju u kom se spoljnopolitičkom pravcu kreće naša zemlja. To nažalost, za posljednjih deset godina nije bio slučaj. Naravno, u tom okviru saradnja sa nesvrstanima ne bi bila među prvih 4 ili 5 prioriteta. Najlogičnije bi ti prioriteti bili saradnja sa zemljama u regionu, zatim saradnja sa partnerima iz Evropske unije, a onda i sa ostalim evroatlantskim partnerima“.

Zajednički problemi

Zemlje koje bi trebalo da budu nosioci Pokreta nesvrstanih, danas su u većem dijelu u gorem ekonomskom položaju i siromašnije nego ranije, primjećuje Antić. A neke od njih koje su se naglo razvile, sada igraju samostalnu ulogu u svjetskoj politici, prije svega mislim na Indiju i Brazil. Dobro je ipak, što se odustalo od te regionalne inicijative obilježavanja 50 godina nesvrstanih, kaže Antić. Srbija je danas samo posmatrač u nesvrstanima, nesvrstani nisu stali uz Srbiju i Jugoslaviju 90-ih godina, ali je za Srbiju bitno da pokuša da nastavi odnose sa tim zemljama, posebno zbog toga što neke probleme koje sama ima, dijeli sa tim državama, ističe Antić.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić