Nestabilan Kazahstan je veliki rizik za energetska tržišta | Politika | DW | 13.01.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Analiza

Nestabilan Kazahstan je veliki rizik za energetska tržišta

Kazahstan je najveći svjetski izvoznik uranija i među najvećim je proizvođačima nafte, plina i ugljena. Žestoki javni prosvjedi u inače stabilnoj zemlji uznemirili su energetska tržišta.

Kazahstan je bio anomalija u inače nestabilnoj središnjoj Aziji. Desetljeća stabilnosti u zemlji učinila su da ekonomija države bogate resursima snažno raste, podržana milijardama investicija globalnih tvrtki.

Bivšu republiku Sovjetskog Saveza sada potresa najgore nasilje koje je vidjela u svojih 30 godina neovisnosti. Višednevni nemiri — koji su u početku bili izazvani porastom cijena goriva i na kraju prerasli u ustanak protiv korupcije i nepotizma — naveli su predsjednika Kasima Žomarta Tokajeva da proglasi izvanredno stanje i zatraži trupe od Rusije i njezinih saveznika da pomognu u gušenju prosvjeda.

Demonstracije i kasniji napadi na najvećeg svjetskog izvoznika uranija i velikog proizvođača nafte i plina zabrinuli su investitore: društveni i politički nemiri mogli bi potkopati reputaciju Kazahstana kao pouzdane investicijske destinacije. 

„Načelno, koja god vlast se izrodi iz ovih nemira, imat će na umu da su SDI [direktne strane investicije] zlatna koka i neće željeti spriječiti ju da nosi jaja", rekao je za DW ekonomist Timothy Ash, stručnjak za tu regiju. 

Kazachstan | Proteste in Almaty - Sicherheitskräfte

Višednevni nemiri, koji su u početku bili izazvani porastom cijena goriva i na kraju prerasli u ustanak protiv korupcije i nepotizma

„Postoji uvjerenje da će sektor prirodnih resursa ostati relativno dobro izoliran, a ohrabruje to što nije bilo većih poremećaja u proizvodnji energije i sirovina."

„Zanimljivo pitanje koje treba postaviti je sljedeće: hoće li zapadne vlade biti prinuđene uvesti sankcije Kazahstanu kao Bjelorusiji, ako tamošnja Vlada bude gušila prosvjede vrlo nasilno, te kako bi to utjecalo na investicije u toj zemlji", rekao je Ash i ponudio odgovor:

„Pretpostavljam da bi Zapad mogao usvojiti pragmatičniji pristup pitanjima ESG [ekologije, društva i upravljanja], s obzirom na značenje Kazahstana za globalne lance opskrbe."

Najveći svjetski proizvođač uranija

Kazahstan proizvodi preko 40% svjetskog uranija, glavnog goriva za nuklearne reaktore, što ga čini ključnim igračem u globalnoj tranziciji odustajanja od fosilnih goriva. Mnoge vlade, uključujući i one u Europskoj uniji, udvostručuju udio nuklearne energije kao dio plana za dekarbonizaciju svojih ekonomija.

Kazatomprom, pod državnom kontrolom, najveći svjetski proizvođač uranija, priopćio je da previranja do sada nisu imala utjecaja na proizvodnju ili izvoz. Međutim, zbog zabrinutosti da bi nemiri mogli dovesti do velikog poremećaja u proizvodnji, cijene uranija su prošlog tjedna naglo porasle.

„Svako smanjenje opskrbe iz Kazahstana će se jasno osjetiti širom svijeta", rekao je Jonathan Hinze, predsjednik UxC-a, konzultantske tvrtke za tržište nuklearnog goriva.

„Međutim, tržište nuklearnog goriva karakterizira vrlo dugo vrijeme isporuke, tako da svi u ciklusu proizvodnje nuklearnog goriva imaju značajne strateške zalihe, što im pomaže da se izoliraju od bilo kakvih kratkoročnih poremećaja u opskrbi." 

Cameco, veliki kanadski proizvođač uranija i Kazatompromov partner, upozorio je da bi svaki poremećaj u Kazahstanu mogao biti „značajan katalizator na tržištu uranija”. „Ako ništa drugo, to će podsjetiti kompanije da je rizično pretjerano oslanjanje na bilo koji izvor opskrbe", rekao je glasnogovornik te tvrtke u priopćenju. 

Chinesisch-kasachisches Joint Venture in Ust-Kamenogorsk

Kazahstan osigurava 20% godišnjih potreba Europe za uranijem

Kazahstan, koji osigurava 20% godišnjih potreba Europe za uranijem, pojavio se kao veliki igrač na tržištu uranija zahvaljujući niskim troškovima proizvodnje - ključnom faktoru poslije Fukušime kada se naglo smanjila potražnja i pale cijene nuklearnog goriva.

Međutim, cijene uranija su se vratile posljednjih godina jer su mnoge zemlje odabrale nuklearnu energiju kako bi se izborile s klimatskim promjenama.

„Nedavni problemi u Kazahstanu bi sigurno mogli dati velik poticaj proizvođačima izvan Kazahstana, jer tvrtke pokušavaju smanjiti preveliku ovisnost o kazahstanskom uraniju", rekao je Hinze za DW.

Bogati resursi fosilnih goriva

Kazahstan, član OPEC-a plus, najveći je proizvođač nafte u središnjoj Aziji, koji vadi oko 1,6 milijuna barela nafte dnevno. Većina tog fosilnog goriva ide u inozemstvo, uključujući Europsku uniju i Kinu. Ta zemlja s 30 milijardi barela rezervi sirove nafte nalazi se na 12 mjestu na svijetu po dokazanim zalihama nafte. 

Kazachstan | Proteste in Almaty - Festnahme

Ako se nemiri nastave cijene nafte bi ponovo mogle porasti

Kazahstan je također među najvećim proizvođačima ugljena - 108 milijuna tona samo 2018. godine.

Od 1991. ovaj sektor je privukao oko 60% stranih izravnih investicija (SDI) i čini više od polovice prihoda od izvoza. Globalne naftne kompanije kao što su ExxonMobil, Chevron, talijanski Eni i francuski TotalEnergies investirale su milijarde dolara u tu zemlju.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, Kazahstan je 2018. bio deveti najveći izvoznik ugljena i sirove nafte i 12. prirodnog plina. Kazahstan je među najvećim isporučiteljima sirove nafte za Njemačku i Europsku uniju - oko 80% godišnjeg izvoza nafte iz Kazahstana odlazi u zemlje EU-a.

Trenutni prosvjedi tek će utjecati na proizvodnju na tri najveća naftna polja u Kazahstanu — Tengiz kojim upravlja konzorcij koji predvodi Chevron, plus Kašagan i Karačaganak u vlasništvu kompanije Shell.

„Ako se nemiri nastave, cijene nafte bi se mogle popeti iznad vrhunca od listopada i, ovisno o razini poremećaja, mogle bi postati čak troznamenkaste", rekao je za DW Craig Erlam, viši tržišni analitičar u koncernu OANDA. (Cijene sirove nafte se sada kreću oko 80 dolara za barel, op. ur.)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu