Nesigurni Balkan i nepripremljena Europa

„Nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost predsjednika nagađa se o tome kakve konsekvence bi njegov mandat mogao imati na sigurnosnu strukturu u Europi. Prije svega su u fokus došle baltičke zemlje, zemlje istočne i srednje Europe i Ukrajina", piše Tageszeitung. 

"No deal sa Rusijom, kojeg je najavio Donald Trump, bi mogao pogoditi i Balkan. Činjenica je da je sigurnosno stanje, kojeg su od jugoslovenskih ratova u regiji garantirali NATO i EU, postalo nestabilno. Ruska politika godinama pokušava izvršiti utjecaj na nacionalističko-pravoslavno stanovništvo na Balkanu. Dosadašnja politika Zapada se s druge strane bazirala na obećanjima da se nakon Slovenije i Hrvatske, sada i Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i Albanija mogu nadati integraciji u EU. Ipak povezujuća sila EU nestaje, njena budućnost sa Trumpovom politikom postaje nesigurnija. U novonastalom političkom vakuumu prije svih srpski nacionalisti pokušavaju opipati koliko daleko mogu ići s obzirom na novonastalu političku konstelaciju. To pokazuju događanja na granici Kosova i Srbije, u BiH i u Crnoj Gori", ocjenjuje Tageszeitung.

Ni Brisel ni Berlin nisu svjesni opasnosti situacije

„I u BiH se ponovo priprema opasna situacija. Referendum, koji je prošle jeseni održao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je s obzirom na njegove posljedice podcijenjen u Briselu i Berlinu. Srpski dio države nije samo rezultat napadačkog rata već je u očima bošnjačkog većinskog stanovništva rezultat tzv. etničkog čišćenja koji je 1995. godine završen genocidom u Srebrenici i koji je koštao života skoro 70.000 Bošnjaka, dok je skoro dva miliona ljudi protjerano. Dodikova otvorena prijetnja da će 2017. godine održati referendum o odvajanju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine se doživljava kao provokacija. U Sarajevu se čak ponovo govori o ratu i šuška o izgradnji vojne strukture u bošnjačkim područjima. I zbog toga jer je Dodik najavio da će se srpske jedinice povući iz zajedničke vojske. 

„Baš kao i zemlja nakon Dejtonskog sporazuma i vojska je podijeljena na tri dijela – bošnjačke, hrvatske i srpske jedinice pod jednom zajedničkom vrhovnom komandom. Zajednička vojska je do sada bila faktor stabilnosti. Zaoštravanje konflikta bi mogle iskoristiti islamističke snage kako bi ojačale svoju poziciju među Bošnjacima-muslimanima u zemlji. Turska je posljednjih mjeseci više puta naglasila da je zaštitnica za muslimane na Balkanu i čak je zaprijetila angažmanom turskih trupa. A Zapad? Postoje doduše još uvijek male trupe EUFOR-a pod austrijskom komandom. Ipak one ne bi mogle odgovoriti na zaoštravanje konflikta. Zbog toga upućeni vojni eksperti zahtijevaju stacioniranje više stotina ljudi za jačanje trupa NATO-a u Brčkom, strateški najvažnijem mjestu u zemlji. Trupe NATO-a bi ovdje znatno ograničile Dodikov manevarski prostor i smanjile napetost u cjelokupnoj situaciji. Ipak čini se da razmjere opasnog razvoja situacije u BiH ne prepoznaju ni Brisel ni Berlin", ocjenjuje Tageszeitung.

„Barem je Obamina administracija u jednoj od posljednjih uredbi 19. januara uvela sankcije Dodiku. Ipak zemlje EU do sada oklijevaju da srpskoj strani u BiH pokažu granice. Dodik se nada čak tome da će Trumpova administracija te sankcije ukinuti", piše Taz. 

Pat pozicija u Makedoniji

Frankfurter Allgemeine piše o situaciji u Makedoniji u tekstu pod naslovom: „Pat u Makedoniji". „Prvi pokušaj formiranja vlade u Makedoniji nakon parlamentarnih izbora održanih 11. decembra je propao. Pri tome čak nisu ni održani pregovori o formiranju koalicija: Dosadašnji partner nacionalnokonzervativne VMRO, koja je na vlasti od 2006. godine, se jednostavno nije mogao odlučiti da li ponovo želi ući u koaliciju i tako je prekoračen rok od 20 dana za formiranje vlade koji je propisan ustavom. Time se produžava unutarpolitička kriza koja je izborima održanim 2016. godine zapravo trebala biti okončana," piše Frankfurter Allgemeine.