Nemogući izlaz iz Bregzita

Germanista i politikolog Entoni Glis i u vrijeme uskršnjih praznika sjedi za pisaćim stolom i čita novine iz domovine svoga oca, Njemačke. Tamo se ponovo jedan političar nada da će Britanci u posljednjem trenutku odustati od svog Bregzita.

Bivši ministar finansija, a sada predsjednik Bundestaga Volfgang Šojble, privukao je pažnju intervjuom u kojem je rekao da je slučaj trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja pokazao Britancima „da je dobro kada čovjek nije sam na svijetu". Osjetili su mnogo solidarnosti i shvatili da „Evropa funkcioniše".

Pročitajte još i: „Ovo više ima veze sa Bregzitom“

Ocjenu političara Demohrišćanske unije potvrđuju i ankete. Čak i nešto prije napada na Skripalja i njegovu ćerku u Solsberiju je 47 odsto Britanaca u anketi instituta YouGov ocijenilo je da njihova zemlja griješi sa Bregzitom. Samo 42 odsto građana još uvijek smatra da je odluka iz juna 2016. godine ispravna.

Politička elita u Velikoj Britaniji ima visoko mišljenje o Volfgangu Šojbleu, ali u ovom slučaju se političar iz Njemačke grdno vara, kaže Glis: „I većina onih koji bi da ostani u EU su uvjereni: Bregzita će biti i zapravo protiv toga nije moguće ništa učiniti, ako ste demokrata."

Ipak, jedno je insistiranje na Bregzitu, a nešto sasvim drugo aktuelno raspoloženje u Velikoj Britaniji. „Raspoloženje je tmurno poput vremena", kaže Glis, poredeći situaciju u zemlji sa pogledom kroz prozor svoje radne sobe u engleskom gradiću Bakingemu. „Imali smo hladnu zimu sa ledenim talasom iz Sibira – i ta hladnoća se vidi i u politici."

Britancima je jasno da uskoro dolazi nešto veliko i možda loše, ali oni nemaju snage da se od toga odbrane. „Mislim da će istoričari kasnije tu situaciju porediti sa raspoloženjem iz 1939. i 1940. godine prije dolaska rata u Englesku."

Bezbjednosno partnerstvo

Početkom ove godine britanska politika je zaokupljena Rusijom i aferom Skripalj. Bivši agent još uvijek leži u komi, njegovoj ćerki Juliji je bolje. Zbog napada otrovom, za koji vlada u Londonu optužuje Moskvu, sa obje strane su uslijedila masovna protjerivanja diplomata. Više od 70 Britanaca mora da napusti Rusiju, nakon što je London prethodno uskratio gostoprimstvo ruskim diplomatama. Isto su učinile i brojne zemlje EU.

Pročitajte još i: Sankcije nisu rješenje

„To dokazuje da se sudbina Velike Britanije ne riješava na sredini Atlantika, već da su za nju presudni veoma bliski odnosi sa Evropom", analizira Glis.

Afera Skripalj neće uspjeti da spriječi Bregzit, ali će uticati na to kako će Velika Britanija nakon istupanja sarađivati sa Briselom. Na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, u februaru, britanska premijerka je nagovijestila kojim smjerom bi ta saradnja mogla da ide. Tereza Mej se u Minhenu založila za novi bezbjednosni pakt sa 27 zemalja EU.

Europol, razmjena podataka o putnicima, evropski nalog za hapšenje – Velika Britanija u mnogim oblastima želi da nastavi saradnju. Prema ocjeni premijerke, evropski nalog za hapšenje je u zemlji do sada omogućio izručenje 5.000 osoba. I Entoni Glis smatra da je bezbjednost centralna tema. On čak može da zamisli da će Britanci nakon Bregzita još intenzivnije sarađivati sa EU nego do sada.

Ojačana premijerka

Velika Britanija planira da istupi iz EU 29. marta 2019. godine, u ponoć. Pored bezbjednosnog partnerstva postoje i druge oblasti u kojima ima prvih nagovještaja kako bi odnosi EU i Velike Britanije mogli da se razviju. Manje radikalnih rezova, čini se, nego što mnogi zagovornici Bregzita priželjkuju. Ali mnogo toga je još uvijek nepoznato.

Politička konfuzija na koju se uvijek iznova žalila EU dugo se odražavala na popularnost britanske premijerke. Mjesecima se smatralo da je Tereza Mej politički teško uzdrmana. „I ja sam mislio da neće još dugo održati", kaže Glis, „ali prevario sam se. Tereza Mej je imala nevjerovatno mnogo sreće."

Afera Skripalj je znatno ojačala poziciju premijerke. „Mnogi Britanci su danas uvjereni da Putin manipuliše Bregzitom i raspadom Evropske unije. To jača poziciju gospođe Mej. Ona jasno kaže: Putin ne samo da se miješa u našu britansku politiku, već je spreman i da ubija britanske građane u Solsberiju, kako bi ojačao svoju vlast."

I u njenoj vladi jačaju antiruski tonovi. Ministar odbrane Gevin Vilijamson je optužio Kremlj da podriva druge zemlje – između ostalog hakerskim napadima. Ruski predsjednik Vladimir Putin je „zloban", napisao je Vilijamson za uskršnje izdanje lista Sandej telegraf.

Politički odnosi sa Mosvom ostaju hladni na neodređeno vrijeme. Sa druge strane, u odnosima sa EU je moguće otopljavanje – čak i ako Bregzit ne može da se spriječi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android