Bevölkerungswachstum Ressourcen
26. oktobar 2011
Ovih dana će se roditi - čovjek koji će biti sedammilijarditi na svijetu. Stručnjaci ovaj porast na sedam milijardi ljudi nazivaju još i "eksplozija stanovništva" jer je u proteklih 200 godina zabilježen najbrži rast stanovništva uopće u ljudskoj povijesti. Do 2050. godine bi taj broj trebao iznositi čak 9,1 milijardi. Pritom svaki pojedini čovjek ima pravo na dostojanstven život, na vodu i hranu, obrazovanje, krov nad glavom i zdravlje - i gotovo svaki pojedini sanja o blagostanju, uglavnom orijentiranom prema zapadnom načinu života.
Ali, može li to naša Zemlja podnijeti? "Tipičnim američkim ili europskim načinom života to neće ići", kaže Ernst Ulrich von Weizsäcker, njemački znanstvenik, stručnjak za zaštitu okoliša i član u World Future Council-u (Vijeću za budućnost svijeta), dodajući da bismo za potrebe budućeg stanovništva trebali "tri Zemlje".
Mjesta za ljude ne manjka - ali možda resursa?!
Sumnju u ideju o neograničenom rastu je već prije 40 godina izrazio "Club of Rome" (Rimski klub) u svojoj poznatoj studiji "Granice rasta" (Limits to Growth). Stručnjak UN-a Jean Ziegler međutim ne vidi nikakav problem u tome i kad bi na našem planetu živjelo 12 milijardi ljudi. Za te ljude bi bilo dovoljno hrane, smatra on. Doduše, samo ukoliko bi se hrana drukčije rasporedila i mali poljoprivrednici u seoskim područjima bolje podržali. Nestašica resursa u mnogim oblastima je ta koja onemogućava da se na duže staze nastavi ovako kako je sada, smatraju stručnjaci.
Indija će - prema UN-ovim prognozama - uskoro preteći Kinu kad je u pitanju broj stanovnika, dok je u zapadnim industrijskim sve manje ljudi. U isto vrijeme su upravo ta društva s opadajućim brojem stanovništva kao i one zemlje u ubrzanom gospodarskom razvoju s velikim brojem stanovništva koje najviše troše resurse - hrane, vode, tla i fosilnih goriva, plemenitih metala za produkcijske svrhe u oblasti digitalne tehnike.
Ukoliko se ostvare scenariji o tome da će se uslijed klimatskih promjena u tijeku ovoga stoljeća prosječna temperatura na Zemlji povisiti za oko četiri stupnja, UNDP procjenjuje da bi uskoro 330 milijuna ljudi zbog poplava moglo biti primorano napustiti svoj dosadašnji životni prostor. Samo u Bangladešu bi, ukoliko dođe do toga, bilo pogođeno više od 70 milijuna ljudi. Ali i druge prirodne katastrofe bi mogle neka područja na svijetu učiniti mjestom na kojemu je nemoguće živjeti.
Tržišta mogu načiniti veću štetu nego što imaju koristi
Nestašica resursa i klimatske promjene se ne mogu više prebroditi pomoću gesla "veće, više, jače", smatra Ernst Ulrich von Weizsäcker. Jedna takva predodžba je "apsurdna", kaže von Weizsäcker. Ni obećanje da će doći do razvoja kroz globalna, liberalizirana tržišta tu ne može pomoći - naprotiv, kritizira ovaj znanstvenik, "vjerovanje u stvaralačku snagu tržišta se najkasnije početkom financijske krize 2008. pokazalo kao jako pogrešno. Tržišta mogu načiniti nevjerojatnu štetu."
Potrebna je re-regulacija, zahtijeva von Weizsäcker, povezana s dramatičnim izmjenama u smjeru efikasnost korištenja resursa: "To znači, jednostavno rečeno, od jednog četvornog metra tla, od jednog kilowatsata, od jednom kubičnog metra vode tri puta, pet puta, deset puta više blagostanja izvući i to je tehnički moguće uraditi". To nije utopija, naglašava von Weizsäcker.
Pozornost vlada i parlamenata u svijetu, međutim, trenutačno nije usmjerena na ovo životno pitanje, nego na gospodarske krize. No, u kojoj mjeri se Međunarodna zajednica doista bavi pitanjem nestašice, odnosno efikasnog iskorištavanja resursa i ubrzanog porasta svjetskog stanovništva će se pokazati najkasnije u prosincu ove godine, kad se članice UN-a budu sastale na sljedećem summitu o klimatskim promjenama, koji će se održati u Južnoj Africi.
Autorice: Ulrike Mast-Kirschning / Marina Martinović
Odgovorni urednik: Svetozar Savić