Nema smirivanja na tržištu kerozina - i vojska ga treba

Cijena avionskog goriva (kerozina) porasla je za 122 posto od početka rata s Iranom, navodi londonska savjetodavna tvrtka Energex. Najprije su zabilježeni problemi s opskrbom na azijskim zračnim lukama, a prije 14 dana došlo je i do kašnjenja pri točenju goriva na aerodromima u Italiji.

Njemački avioprijevoznik Lufthansa je zatvorila svoju tvrtku Cityline i povukla iz upotrebe stare zrakoplove koji troše mnogo goriva. Kao razlog navodi se skupi kerozin, ali i reakcija na štrajkove osoblja. Njemački mediji  pišu o prijetećem rastu cijena avionskog prijevoza i problemima koji bi mogli uslijediti, prije svega za daleka putovanja tijekom ljeta.

Dosad je polovica kerozina potrebnog Europi dolazila s Bliskog istoka. „Europa je regija s najvećom ovisnošću o uvozu s Bliskog istoka", piše Međunarodna agencija za energiju (IEA). Od početka rata s Iranom stiže manje od polovice te količine – što znači da se četvrtina europskih potreba za kerozinom više ne podmiruje na uobičajen način. Saudijska Arabija doduše preusmjerava sirovu naftu u luku Yanbu na Crvenom moru, no to je nesiguran posao jer Iran može napasti Yanbu.

I vojska treba kerozin

No, nije otežan samo dotok sirove nafte i kerozina. Problemi postoje i u preradi, skladištenju i distribuciji avionskog goriva za civilne letove. „Europske vlasti sve više daju prednost opskrbi vojske gorivom", piše Energex, „što dodatno otežava situaciju".

U distribuciji kerozina ključnu ulogu ima „Central Europe Pipeline System" (CEPS). On povezuje morske luke sa zračnim lukama i vojnim garnizonima. CEPS je vojni objekt NATO-a. Na sustav su priključeni aerodromi u Frankfurtu, Amsterdamu, Zürichu, Bruxellesu i Luksemburgu.

U aktualnom ratu s Iranom i američko ratno zrakoplovstvo mora razmišljati odakle će nabaviti gorivo.„Korištenje CEPS-a će porasti kako bi se opskrbili američki aerodromi u Njemačkoj", upozorava Energex i podsjeća da je CEPS tijekom rata na Kosovu 1993. godine privremeno bio zatvoren za civilnu upotrebu.

Frankfurtska zračna luka nije u potpunosti ovisna o CEPS-u. Dodatno postoji civilni naftovod do luke Rotterdam, koji puni spremnike, odakle zasebni cjevovod vodi do obližnjeg aerodroma. No bez obzira na to je li riječ o civilnom ili vojnom naftovodu – veliku europsku luku u Rotterdamu sada stiže premalo goriva.

Ko još može isporučivati kerozin?

Načelno postoje alternative dobavljačima s Bliskog istoka, ali nije uvijek jednostavno prebaciti se na njih. Prerađivači u Aziji koriste rusku naftu, ali su zbog rata u Ukrajini trenutno pod bojkotom. Drugi pak skupo naplaćuju situaciju na tržištu. Tako dolazi do pravog procvata naftnih tvrtki u Nigeriji i SAD‑u. No to su mali kapaciteti i ti izvori ne mogu nadoknaditi prekid nafte s Bliskog istoka.

Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche i drugi europski političari pokušavaju smiriti situaciju. Europa, kažu, nije ovisna o uvozu gotovog kerozina, jer postoje rafinerije koje iz sirove nafte mogu proizvesti avionsko gorivo. No nakon pada potražnje tijekom pandemije koronavirusa i nastojanja da se više koristi zelena energija, rafinerijski kapaciteti su se smanjili. Energex je objavio da se u Europi danas proizvodi četvrtinu manje kerozina nego prije pandemije.

Osim toga, nedostaje i sirove nafte. Naposljetku, nisu sve rafinerije tehnički sposobne za složenu proizvodnju kerozina. One koje to mogu rade već punim kapacitetom i ostvaruju velike profite.

Ne postoji alternativa avionskom gorivu iz nafte. Pokušaji umjetne proizvodnje kerozina uz pomoć zelene energije zasad funkcioniraju samo u malim pilot‑postrojenjima, koja godišnje proizvode nekoliko tisuća tona. Zbog goleme potrošnje električne energije, tona takvog goriva i dalje je oko 1.000 dolara skuplja od fosilnog kerozina.

Prema podacima Energexa, ukupne zalihe u Njemačkoj dovoljne su za šest tjedana potreba za kerozinom. Opskrbljivač gorivom frankfurtske zračne luke navodi da može skladištiti najviše 186 milijuna litara. Dnevna potrošnja aerodroma iznosi 15 milijuna litara. Energetska agencija IEA globalno računa s blagim porastom potražnje, dok Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) predviđa znatno veći rast potražnje za avionskim gorivom.

Manje letova za više novca

Rat u Ukrajini, a sada i rat s Iranom, ionako su poskupjeli zračna putovanja. Zrakoplovi moraju letjeti obilaznim rutama. Zbog duljeg trajanja letova i nepovoljnih dolazaka, posade i zrakoplovi ne mogu se više raspoređivati jednako učinkovito kao prije. Tim faktorima, koji već povećavaju troškove, sada se pridružuju i rastuće cijene goriva. One su dosad činile 20 do 30 posto operativnih troškova aviokompanija. Pri cijeni koja je porasla na više od 1.800 dolara po toni – više nego dvostruko – stare kalkulacije više ne vrijede.

Zrakoplovne kompanije sada od politike traže rasterećenje zbog visokih cijena kerozina. Savez njemačke zračne prometne industrije (BDL) primjerice predlaže privremenu obustavu sustava trgovanja emisijama za zračni promet u EU‑u, te zračne pristojbe. „Sukob na Bliskom istoku ima najveći utjecaj na međunarodni, europski i nacionalni zračni promet od pandemije koronavirusa", upozorio je Savez.

Lufthansa i Eurowings već su ukinuli neke linije. Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren, redovi letenja mogli bi se dodatno prorijediti, a karte poskupjeti. U srijedu Europska komisija želi predstaviti plan za suočavanje s krizom nafte i kerozina.