„Nema popusta“ na putu ka EU | Politika | DW | 14.06.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

„Nema popusta“ na putu ka EU

Njemačka i EU su za pristup zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. No, postoje stvari koje na tom putu moraju biti veoma ozbiljno shvaćene, poručuje u intervjuu za DW poslanik Bundestaga Mihael Rot.

DW: Teme (ovogodišnjeg) Globalnog medija foruma – mediji, sloboda i vrijednosti – u Jugoistočnoj Evropi su poslednjih godina, zbog izbjegličke krize i problema u Grčkoj, pomalo nestale iz vidokruga. Pri tome se te zemlje ne razvijaju baš pozitivno. Kakva je Vaša procjena situacije?

Mihael Rot: Teme slobode medija, pravne države i demokratije za nas u čitavoj Evropi, a posebno u Jugoistočnoj Evropi, imaju centralnu ulogu. Pregovori o pristupu EU, te čitav proces proširenja, vrte se oko pitanja demokratije, pravne države, jačanja civilnog društva, suzbijanja korupcije. Potpuno ste u pravu kada kažete da proteklih godina nije bilo samo napretka, već i jasnog nazadovanja. Utoliko je važnije da stanovništvu država Zapadnog Balkana stalno šaljemo poruku: stojimo izia naših obećanja i želimo da Vas podržimo na teškom putu ka Evropi.

Strategija štapa i šargarepe kao da nije baš djelotvorna. S jedne strane, u zemljama Zapadnog Balkana imamo jačanje nacionalizma. U mnogim zemljama postoji kontrola štampe. Istovremeno, perspektiva pristupa EU, kako to vide ljudi na licu mjesta, pomalo visi u vazduhu. Nije li tu potrebno novo podešavanje mehanizma?

Već ima podsticaja koji su važni kako bi se vlade pokrenule na sprovođenje neophodnih reformi. Mislim na primjer na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom, koji je prije nekoliko nedjelja stupio na snagu. To je jasan signal. Želim da podsjetim i na berlinsku konferenciju

o Balkanu i na konferencije koje su joj uslijedile. I ove godine ćemo u Parizu ojačati evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. Pri tome se ne radi o apstraktnim nedjeljnim govorancijama, već o konkretnim infrastrukturnim projektima i pojačanoj razmjeni mladih u regionu. Jer, građani Zapadnog Balkana moraju da osjete da je Evropa više od tehnokratije u dalekom Briselu. To je doprinos konkretnom poboljšanju svakodnevice.

Bonn Global Media Forum GMF 01 | Opening Ceremony

Mihael Rot (prvi s lijeva) na Global Media Forumu

U Makedoniji ljudi protestiraju na ulicama protiv vlade sedmicama. Tokom vikenda su organizirane velike demonstracije u Beogradu, prije dvije sedmice u Hrvatskoj. Vide se svuda nadolazeći protesti građana i zamor ne samo protiv vlade, već djelomice i od EU. Je li ovo rizik ili šansa?

Kritičko civilno društvo neizostavno predstavlja dio jedne vitalne demokratije. Ja prije svega smatram dobrim da građanke i građni izražavaju svoje proteste. Sa tim se moraju suočiti političarke i političari u svim demokratskim zemljama. Za nekoliko sedmica imamo sljedeću konferenciju u Parizu koja bi još jednom trebala poslati signal za izgradnju infrastrukture, za razmjenu mladih. Regionalni Ured za mlade, koji će imati sjedište u Tirani, konačno će biti fomiran. Njemačka je jako angažirana. Mi ipak želimo da prije svega EU pojača svoju pažnju upravo i u pregovorima s ciljem postojanja više demokratije i vladavine pravne države.

Srbija je na određeni način miljenica, ali i problematično dijete, Zapada. Premijer Vučić njeguje bliskost sa Njemačkom i njenom kancelarkom. Istovremeno, održava i prijateljske odnose sa Istokom. Za vikend je u Beogradu demonstriralo 20.000 ljudi – protiv jednog građevinskog projekta, ali i protiv Vučića. Kako ocjenjujete situaciju u Srbiji?

Vučić je na izborima ojačan. On ima mandat za novu vladu. To ga legitimiše. Ali naravno da pobjeda na izborima nije blanko-povlastica za bilo šta. I tu smo kod jedne vrlo osjetljive tačke kada je riječ o unutrašnjem razvoju većine balkanskih zemalja. Imamo posla sa apsolutnom polarizacijom u političkim sistemima. Oni jedni druge ne vide kao konkurente ili kao protivnike, već kao neprijatelje. Ta klima neprijateljstva i mržnje mora da se prevaziđe. To posebno važi za odgovorne vlade koje moraju da shvate da opozicija nije nešto zlo, već da je ona elementarni dio demokratije. Sa njom se - i pored neizbježnih sukoba- mora sarađivati. Mora se pokušati sa objedinjavanjem društvenih snaga. Ni saradnja sa EU ni članstvo u EU ne znače okretanje leđa drugim partnerima. Srbija stalno šalje jasan signal u pravcu Evrope. Sa napredovanjem ka EU očekujemo i sve veće usaglašavanje na spoljnopolitičkom planu.

Srbija smatra da je u procesu približavanja EU ometa hrvatska blokada. To je model koji poznajemo i iz drugih slučajeva kao što su Grčka, Makedonija ili Slovenija. Kako se u tom pogledu utiče na Hrvatsku – ili smatrate da su rezerve Hrvatske opravdane?

Na kraju dana smo uvijek nalazili zadovoljavajući kompromis. Srbija zna da je ključa daljeg napretka u pristupnim pregovorima normalizacija odnosa sa Kosovom. Tu neće biti političkog popusta. Optimisti smo kada je riječ o rješenju koje smo našli sa Hrvatskom i koje omogućava napredak u približavanju Srbije EU. Hrvatska je i sama na velikoj probi. Ona s jedne strane ima ulogu uzora, jer kao bivša jugoslovenska republika već godinama pripada EU. S druge strane u toj zemlji vidim i velike probleme, prije svega socijalne i ekonomske prirode. Visoka nezaposlenost među mladima od 40% je zastrašujuća i borba protiv nje se ne smije odlagati. I zato su nam neophodno potrebni stabilni odnosi! I u bivšoj jugoslovenskoj republici Makedoniji konačno treba prevazići unutrašnjepolitičku krizu. Kada je riječ o sporu oko imena te zemlje, nadam se da smo konačno uznapredovali za jedan korak. Građani zaslužuju da ih oni koji su politički odgovorni povedu naprijed. A za to moraju biti djelatni i moraju da završe svoje domaće zadatke.

Usuđujete li se da dajete prognoze? Kada će zemlje Zapadnog Balkana odmaći korak dalje – ili čak ući u EU?

Navođenje konkretnih datuma koji potom neće biti ostvareni, neće nas daleko odvesti. A vidimo napredak: EU je sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju početkom aprila prvi put etablirala ugovorne odnose sa Kosovom. I u Bosni i Hercegovini je njemačko-britanska inicijativa uspjela da oživi reformski proces. Ta država je u februaru podnijela svoj zahtjev za prijem u EU. Srbija i Crna Gora su u pregovorima o pristupu. Spremni smo da učinimo sve što je u našoj moći da te države povedemo u EU. Pri tome je stvar, naravno, u rukama vlada i politički odgovornih u zemljama Zapadnog Balkana. Ali, raduje me da je nama u EU, i pored mnogih kriza sa kojima još uvijek moramo da se borimo, nismo zaboravili Zapadni Balkan. Smatram da bi to bilo najgore od svega. Ne samo Njemačka, već i druge zemlje-članice, zajedno sa Komisijom, spremne su da u većoj mjeri preuzmu odgovornost i pokažu prisustvo na Zapadnom Balkanu.

I da prate šta se dešava sa medijima kako bi bio obezbeđen pluralitet? Poljska je najjasniji primjer, ali i na Zapadnom Balkanu se poslednjih mjeseci osjetno povećao pritisak na javne servise.

Ni tu neće biti popusta. Partnerima mora biti jasno: onaj ko hoće da postane član EU, mora da suzbije korupciju, da ojača pravnu državu, i da garantuje slobodu i raznovrsnost medija. To nisu samo prazne fraze; stvar je ozbiljna. Mi smo kao EU prije svega zajednica vrijednosti, a ne projekat zajedničkog tržišta. To svakome mora biti jasno.

Socijaldemokratski poslanik Bundestaga Mihael Rot je državni ministar za Evropu u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova.

Preporuka redakcije