Nema opasnosti za bezvizni režim
7. februar 2011Lažni azilanti koji sa područja Srbije i Makedonije stižu u EU i dalje predstavljaju problem koji se pojavljuje uglavnom u Belgiji, Švedskoj i Njemačkoj i nije šire rasprostranjen fenomen u EU. Prema riječima Aleksandre Štiglmajer, iz Evropske inicijative za stabilnost (ESI), te tri zemlje, kao i Holandija i Francuska, koje su uvijek bile skeptične prema bezviznom režimu za balkanske zemlje, su one koje „vole da prijete ponovnim uvođenjem viznog režima“ i šire takve informacije:
„To bi u teoriji bilo moguće, ali je praktično gotovo nemoguće. Odluka o ponovnom uvođenju viza za zemlje Zapadnog Balkana zahtijevala bi kvalifikovanu većinu među zemljama članicama, što iznosi oko 75 odsto glasova, kao i većinu u Evropskom parlamentu. Tih većina nema jer najveći broj država članica, kao i evropskih paralmentaraca podržava slobodu putovanje.“
Ukoliko bi čak u nekom trenutku i došlo do eskalacije događaja, u ESI procjenjuju da bi EU bilo potrebno između šest i devet mjeseci da završi proceduru oko ponovnog uspostavljanja viznog režima nekoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Azilanti uglavnom pripadnici manjina
Prošle godine, prilikom odobravanja bezviznog režima za BiH i Albaniju, EU je posebno zahtijevala „jaču odgovornost“ od strane zemalja regiona koje su dobile „bijeli šengen“. Brisel se tom prilikom obavezao da uvede i poseban mehanizam nadzora, koji bi nadgledao implementaciju i reagovao u slučaju zloupotrebe „bijelog šengena“. Tada je pomenuta i mogućnost eventualne suspenzije bezviznog režima ukoliko se utvrdi da je došlo do kršenja pravila. Unija i dalje ostaje ozbiljna po tom pitanju, a evropske ekspertske misije će posjetiti zemlje Zapadnog Balkana i ispitivati stanje na terenu. Prvi izvještaj očekuje se u maju ove godine, kaže Štiglmajer:
„Svih pet zemalja (Albanija, BiH, Crna Gora, Makedonija i Srbija) moraju da nastave ozbiljan posao u skladu sa uslovima propisanim u Mapama puta. Posebno je važno da se ispune uslovi koji predviđaju mjere protiv diskriminacije i zaštitu manjina. To bi pomoglo smanjenju priliva azilanata, jer su oni uglavnom pripadnici manjina - Romi ili etnički Albanici iz Srbije.“
Odobreno tek jedan odsto od svih zahtjeva za azil
I dok još nemaju informacija o mogućim azilantima iz Albanije i BiH, koje se na „bijelom šengenu“ nalaze tek nepuna dva mjeseca, iz ESI poručuju Srbiji i Makedoniji da moraju više da urade na informisanju svog stanovništa o minornim šansama za dobijanje azila u EU. Tako je, naprimjer, od 6300 podnijetih zahtjeva građana Srbije u Švedskoj, samo njih 41 dobilo pravo na azil. Informisanje javnosti nije dovoljno samo preko medija, a srpske vlasti posebno bi morale da obrate pažnju na krajeve gdje će se možda prije poslušati savjeti nevladinih organizacija nego zvaničnog Beograda, kažu u ESI.
Autor: Marina Maksimović
Odg. urednik: Zorica Ilić