Nejasna politika Hrvatske prema Hrvatima u BiH | Politika | DW | 29.03.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nejasna politika Hrvatske prema Hrvatima u BiH

U Hrvatskoj nema službenih reakcija na suspenziju odluke CIK-a od strane visokog predstavnika Valentina Inzka, a mediji prenose najavu tužbi devet hrvatskih stranaka iz BiH koje smatraju da Inzko uvodi izvanredno stanje.

default

Oglasili su se, međutim, hrvatski intelektualci iz BiH, kojih dobar dio živi i u Hrvatskoj. Po njihovom mišljenju Lagumdžijina koalicija nema snage odvesti BiH u socijalni i ekonomski napredak.„Pogotovu neće uspjeti da napravi koherentan sustav vlasti na nivou državi, koji je Bosni i Hercegovini danas potrebniji više nego išta.“, ističe književnik Ivan Lovrenović.

Za hrvatske intelektualce, kako poručuju u otvorenom pismu koje je objavljeno u medijima, u BiH su na djelu dvije politike. Prva, etno-teritorijalna HDZ-ovska politika, dakle politika koja je od 1990. bila porazna za hrvatski narod. I druga, bošnjačko-građanski nacionalizam, za koji Lovrenović smatra da je isključiv „prema svemu što je drugo; u ovom slučaju prema Hrvatima, koji zapravo na taj način nemaju glasa, nego su izloženi svojevrsnoj asimilaciji, političkoj.“

Ivan Lovrenović (na slici lijevo) - dvije loše opcije

Ivan Lovrenović (na slici lijevo) - dvije loše opcije

Za političke komentatore, u Federaciji BiH uspostavljena je vlast čija je glavna značajka da su u njoj, prema izbornome rezultatu, „vodeće stranke jednoga konstitutivnog naroda, a u oporbi su vodeće stranke drugoga konstitutivnog naroda."

Predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor nedavno su primili čelnike dva HDZ-a iz Bosne i Hercegovine i ponovili kako je službeni Zagreb za poštivanje konstitutivnosti sva tri naroda te njihovu predstavljenost u vlasti.

Svi kod Josipovića

Predsjednik Ivo Josipović prethodno je primio i čelnike ostalih stranaka. I oni su ga izvijestili gdje je spor - SDP i SDA smatraju da hrvatsku kvotu u federalnoj vladi i Vijeću ministara BiH trebaju raspodijeliti dva HDZ-a i SDP, a dva HDZ-a smatraju da hrvatsku kvotu trebaju popuniti stranke koje su na izborima osvojile većinu hrvatskih glasova. Dogovor nije pronađen, a kako ni Ustavi Bosne i Hercegovine te Federacije Bosne i Hercegovine, ni sam izborni zakon nisu jasno i nedvosmisleno definirali pravila prema kojima se bira i konstituira vlast, a načela se u BiH primjenjuju i tumače kako komu odgovara, došlo je do Inzkove reakcije.

U posjeti Zagrebu - Predsjedništvo BiH (Bakir Izetbegović, Nebojša Radmanović i Željko Komšić) u posjeti kod Ive Josipovića

U posjeti Zagrebu - Predsjedništvo BiH (Bakir Izetbegović, Nebojša Radmanović i Željko Komšić) u posjeti kod Ive Josipovića

Analitičari strahuju kako time nije završena priča o konstituiranju vlasti u BiH, pa čak ni priča o konstituiranju vlasti u Federaciji BiH, primjerice oko konstituiranja Doma naroda. Jer, kako se podsjeća, predstavnici u Domu naroda ne biraju se izravno na izborima nego ih biraju kantonalne skupštine, no, zbog nesporazuma s formiranjem federalne vlade, taj postupak nije proveden u tri kantona s hrvatskom većinom.

Hrvatska politika prema BiH

Predsjednik Ivo Josipović koji je započeo proces zatopljenja odnosa sa Srbijom, ali i potpore cjelovitosti Bosne i Hgercegovine, po mišljenju povjesničara Ive Banca dao je Srbiji povlašten položaj u odnosima sa susjedima i to baš u trenutku „kada je Srbija ušla u novi nacionalistički ciklus“. Uz to, smatra Banac, Josipović je doprinio „vezivanju hrvatske politike u BiH uz Milorada Dodika, odnosno politike koja želi tzv. treći entitet ostvariti samo na teritoriju Federacije BiH“. Takvom politikom obezvrjeđuje se sve što su Hrvati u Federaciji BiH postigli u proteklih 15 godina, i vraća se na pozicije Tuđman-Šuškove politike, što je rezultirala tragedijom susjedne države, zaključuje Banac.

Ratni sukobi zaustavljeni su Daytonskim sporazumom, ali i dalje nisu poražene politike što su do toga rata dovele. Posljedica je i što je promijenjena struktura stanovništva, a npr. od 45 tisuće Hrvata, koji su do rata živjeli u Sarajevu, oni su danas ondje gotovo zanemariva manjina.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. Z. Arbutina

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.