Neiskorišten potencijal migranata kao radne snage u Njemačkoj | Politika | DW | 17.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Neiskorišten potencijal migranata kao radne snage u Njemačkoj

Njemačkoj sve više treba stručna radna snaga. No,obučavati mlade migrante je za firme mač sa dvije oštrice. Oni nemaju pravne sigurnosti i usred školovanja bi mogli biti vraćeni u zemlje porijekla, kaže studija OECD-a.

Ako ne znaš njemački, ne možeš ići na zanat: Sirijac Beniyan Bachar bio je jedan od mnogih mladih izbjeglica, koji se susreo sa ovim problemom kada je došao u Njemačku. Danas ovaj sirijski Kurd ima 23 godine, a školovanje kao frizer završio je u ljeto 2019. u Osnabrücku u Donjoj Saksoniji - kao najbolji u svojoj godini. "Sretan sam i to je to", rekao je kada mu je dodijeljeno priznanje u lokalnoj Obrtničkoj komori.

Ovo je priča o uspjehu i praktičan primjer kako se stvari mogu razviti: S jedne strane, mladi izbjeglica koji je marljiv i voljan da uči. S druge strane, tim učitelja, nastavnika jezika i socijalnih pedagoga, koji mu je stajao na raspolaganju tokom cijele obuke.

Samo od sebe ne ide

"Naše kompanije imale su uglavnom pozitivna iskustva sa mladim izbjeglicama", kaže Holger Schwannecke, generalni sekretar Centralnog (krovnog) udruženja njemačkih obrtnika (Zentralvereinigung des deutschen Handwerks -ZDH). "Što ne znači da je to uvijek garant uspjeha."

Deutschland | Beniyan Bachar | Prüfungsbester im Friseurhandwerk bei der Handwerkskammer Osnabrück (Handwerkskammer Osnabrück
)

Samo sretan: Beniyan Bachar (li.) sa svojom diplomom fizerskog majstora

Do istog saznanja došla je i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u studiji pod nazivom "Iskoristiti potencijal migranata", u kojoj je ispitala prepreke s kojima se mlade izbjeglice Njemačkoj susreću na putu ka školovanju za zanat i tokom školovanja.

Prepreka broj jedan je nedostatak znanja jezika ali često i loše školsko obrazovanje zbog rata. Prema OECD-u, mjere obuke za radno mjesto su od suštinskog značaja za migrante. Studija OECD-a upozorava da je obuka i priprema migranata za posao neophodna. Učenje jezika međutim košta vremena, kao uostalom i naknadno završavanje zanata, traženje posla, stana i slično.

Utrka sa vlastitim postupkom za azil

To je vrijeme koje mnogi nemaju, jer žele brzo zaraditi novac ili se boje da će biti prisilno vraćeni u domovinu, ako ostanu bez posla koje obavljaju kao nekvalificirani radnici. Da li migrant ima pravo na školovanje u Njemačkoj i koliko dugo zavisi i u kojoj pokrajini i kojem mjestu živi; ko je, odakle dolazi i koje je starosne dobi. U sedam njemačkih pokrajina, samo mladi u dobi između 16 i 18 godina imaju pravo na stručnu spremu, dok u ostalim pokrajinama pravo na školovanje imaju migranti starosne dobi i do 21, 25 ili 27 godina. OECD zahtijeva da se to standardizira i da u cijeloj zemlji važe ista pravila.

Deutschland Vorstellung Studie Das Potenzial von Migranten nutzen | Ludger Schuknecht (DW/S. Kinkartz)

Ludger Schuknecht predstavio rezultate studije OECD-a u Berlinu

U odnosu na adolescente koji su rođeni i odrasli u Njemačkoj, migranti se rjeđe odlučuju za obuku u firmi. Holger Schwannecke, generalni sekretar Centralne asocijacije njemačkih obrtnika (ZDH), kaže da mu je žao što je to tako, ali i da zna razloge: „Migranti žele da zarade novac". Frizerski šegrt dobija 450 eura u prvoj godini obuke, 550 eura u drugoj i oko 700 eura u trećoj godini. To je daleko manje nego što možete zaraditi kao nekvalifikovan radnik.

"To je cool i ja to želim"

Tek nakon što prođu školovanje, u stanju su da financijski krenu uzlaznom putanjom što se naravno odražava i na njihov socijalni život. „Važnost profesionalnog osposobljavanja i školovanja u Njemačkoj često se podcjenjuje“, rekao je Švanecke. Toga bi mladi migranti morali biti svjesni. "Moramo pridobiti uspješne poduzetnike s migracijskom pozadinom da posluže kao uzor kako bi mladi rekli: „Cool, njemu je to uspjelo, zašto ne bi i meni."

Bez migranata, mnoge zanatske firme više ne bi mogle zadovoljiti potrebe za kvalificiranom radnom snagom. Otprilike polovina svih polaznika sa državljanstvom jedne od osam zemalja iz kojih najviše dolaze migranti, završava obuku u zanatskom sektoru. Između 2015. i 2018. godine udvostručio se broj učenika u privredi koji nemaju njemački pasoš, trenutno ih je 18.680. Ipak, svako deseto mjesto u zanatskom sektoru prošle godine je bilo nepopunjeno.

Visoka stopa onih koji prekidaju školovanje

Međutim, nije dovoljno da se mlade izbjeglice samo zainteresiraju za stručnu kvalifikaciju. U odnosu na ukupan broj polaznika,  nadprosječno veliki broj njih odustaje od školovanja.

Deutschland Abdulraham Alabsi aus Syrien | Auszubildender bei Heraeus (picture-alliance/dpa/D. Kögel)

Neophodno školovanje uz tutorstvo i stalnu podršku

Izbjeglicama je potrebna znatno veća podrška tokom stručnog usavršavanja, stoji u studiji OECD-a. "Potrebno je više stručne pomoći i asistiranja, više komunikacije između škola, firmi i ureda za socijalnu skrb a važno je imati i sistem ranog upozoravanja kako bismo mogli na vrijeme intervenirati", kaže zamjenik generalnog sekretara OECD-a Ludger Schuknecht.

Nedostaci i kod poslodavaca

Međutim, još uvijek postoje preduzeća, koja uopće ne obučavaju izbjeglice. "Postoji diskriminacija koja nema rasističku ili neku drugu pozadinu i koja jednostavno proizilazi iz kalkulacije, da postoji veći rizik u poslu usljed nemogućnosti dobrog sporazumijevanja", rekao je Schuknecht.

Najveći rizik ostaje nerazjašnjena pravna situacija. Već izvjesno vrijeme postoji propis koji štiti učenike u privredi od prisilnog vraćanja u slučaju da njihova molba za azil bude odbijena. Ako imate ugovor o tome da ste na školovanju, imate pravo da završite školu i da nakon toga dvije godine radite. Pa ipak ovu tzv. 3+2 regulativu vlasti različitih pokrajina pa i regija nerijetko različito tumače.

Nada u 1. mart

"Firmama je najgore kada im oduzmu učenike tokom obuke", kaže generalni sekretar Centralne asocijacije njemačkih obrtnika (ZDH Schwannecke. "To se onda pročuje među kolegama poduzetnicima, koji onda kažu: Htio sam pomoći, ali bolje da to ne činim, jer će mi ionako oduzeti učenika."

Deutschland Berlin Gipfel Fachkräfteeinwanderung | Horst Seehofer, Hubertus Heil, Angela Merkel, Olaf Scholz, Peter Altmaier (Getty Images/AFP/J. Macdougall)

Krajem decembra 2019. njemačka vlada predstavila novi Zakon o useljavanju stručne radne snage koji treba stupiti na snagu 1. marta

U zanatskom sektoru se nadaju da će Zakon useljavanju kvalificiranih radnika, koji stupa na snagu 1. marta 2020. godine, poboljšati situaciju. Schwannecke rezimira da kompanije i poduzetnike zapravo ne zanima šta je, gdje i u kojem zakonu regulirano, već da samo traže pravnu sigurnost za svoje učenike. "Nadam se da će u interesu školovanja mladih migranata, koji tako dobijaju stručnu spremu ali i i u interesu njemačkih obrtnika doći do velike primjene novih propisa."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android