Negirani genocid u Srebrenici | Politika | DW | 12.07.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Negirani genocid u Srebrenici

Nakon komemoracije srebreničkim žrtvama u povodu 11. jula njemačka štampa piše o negiranju genocida i nepoštivanju žrtava.

 „Hiljade ljudi je prisustvovalo komemoraciji u povodu godišnjice masakra u Srebrenici. Tabuti sa nedavno identificiranim žrtvama, među kojima je sedam dječaka i jedna žena, sahranjeni su na groblju u Potočarima", piše RP-Online. „Masakr slovi kao najgori zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Haški tribunal za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji ga je označio kao genocid. Na groblju u Potočarima sada je sahranjeno 6.510 identificiranih žrtava, oko hiljadu dodatnih do danas nije identificirano ili se vode kao nestali. 233 žrtve su, prema navodim vlasti, sahranjene na drugom mjestu", piše RP-Online.

„Uoči 22. godišnjice od masakra u Srebrenici srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je još jednom osudio ovaj čin. „Jedan tako veliki zločin se ne smije više nikada dogoditi, previše je krvi poteklo," rekao je Vučić. On je ipak izbjegao da „masakr" nazove „genocidom". Sada trebamo gledati u budućnost, rekao je Vučić. Odnosi između Srba i Bošnjaka su od ključnog značaja za budućnost regiona", piše Wiener Zeitung u povodu komemoracije u Srebrenici. List podsjeća i na Vučićevu ulogu tokom rata: „Vučić je devedesetih godina svoju političku karijeru počeo u ultranacionalističkoj Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja, da bi 2008. godine započeo proeuropski kurs", navodi ovaj list.

„Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, je u povodu 22. godišnjice masakra u Srebrenici apelirao na to da se prestane sa „stalnim negiranjem genocida". Svi u BiH bi trebali pomirenje, naglasio je Izetbegović na komemoraciji u Potočarima. Ipak, kako je rekao Izetbegović, pomirenja i bolje budućnosti ne može biti bez pravde i istine. Izetbegović je uputio riječi kritike na račun Ujedinjenih naroda koje su, kako je rekao, dešavanja u Srebrenici u julu 1995. godine samo „pasivno" pratile. Ovo je bio "trenutak koji je najviše naškodio Ujedinjenim naroda", smatra Izetbegović", piše Tiroler Tageszeitung.

Bosnien und Herzegowina | Gedenken an die Opfer des Massakers von Srebrenica (Reuters/D. Ruvic)

6510 žrtava je do sada sahranjeno

Nepoštivanje žrtava

„Sudbina oko 2.000 ljudi je i dalje nerazjašnjena. I u budućnosti će dijelovi posmrtnih ostataka ubijenih biti ekshumirani iz masovnih grobnica i u Tuzli biti podvrgnuti DNK analizi da bi u konačnici bili sahranjeni na groblju u Potočarima", piše Tageszeitung. List piše da se političko vodstvo Republike Srpske i Srbije nije distanciralo od desničarskih ekstremista koji su za 11. juli u Banja Luci bili najavili održavanje demonstracija čije održavanje je policija zabranila. „Srbijanski premijer Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i gradonačelnik Srebrenice Mladen Grujičić, koriste identične formulacije kako bi umanjili zločin: „U Srebrenici nije bilo genocida." I svi oni u školama, na univerzitetima i medijima preko ovog strašnog zločina prelaze šutnjom. Još više: Način na koji Haški tribunal i međunarodni mediji opisuju ovaj događaj za njih predstavlja napad na srpsku naciju. Među srpskim stanovništvom u Srebrenici i cijelom regionu 22 godine nakon svega se nametnulo mišljenje da su izjave žrtava laži kako bi se naštetilo Srbima", piše Tageszeitung u tekstu pod naslovom „Negirani genocid".

Austrijski Die Presse u tekstu pod naslovom „Nacionalisti ne poštuju srebreničke žrtve" ocjenjuje da je BiH daleko kada je riječ o pomirenju u pitanju Srebrenice. List podsjeća na atmosferu uoči ovogodišnje komemoracije u Srebrenici i pokušaj srpskih nacionalista da u Banja Luci organiziraju kontramanifestaciju u znak podrške glavnooptuženom u slučaju Srebrenice – generalu Ratku Mladiću, koja je izvavala „ogorčenje kod žrtava i sramotu kod brojnih bosanskih Srba".„Svaki put kada vjerujemo da ne može gore, naredni dan nas razuvjeri sa nečim još gorim", kaže Branko Todorović, predsjednik Helsinškog komiteta u Banja Luci", piše Die Presse.

Haški suci nisu vjerovali Rusima da će vratiti Mladića

O optuženom za „najveći ratni zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata", Ratku Mladiću, odnosno o tome da će Haški tribunal uskoro donijeti presudu u njegovom slučaju piše Frankfurter Allgemeine. 

UN Tribunal Ratko Mladić (dapd)

Ratko Mladić - Presuda se očekuje u novembru

„Bio je to posljednji pokušaj. U martu je odbrana Ratka Mladića podnijela zahtjev da se Mladiću dozvoli putovanje u Moskvu iz medicinskih razloga pošto je, kako je navedeno, teško bolestan. Prethodno je ruska Vlada obećala da, ukoliko Mladić bude smio putovati, garantira da će se on ponovo pojaviti pred sudom kada bude saopćena presuda. Ipak suci Rusima nisu vjerovali. Tužiteljstvo je naime upozorilo da bi Mladić, koji je inače u zatvoru dobro medicinski zbrinut i u boljem zdravstvenom stanju nego u trenutku hapšenja, u Rusiji mogao nestati. U konačnici je bivši šef Generalštaba Vojske Republike Srpske najduže u poređenju sa preostalim 161-im optuženim, izbjegavao izručenje Haškom tribunalu. Optužnica protiv njega je bila podignuta već 1995. godine a bio je uhapšen tek 16 godina poslije, u maju 2011. godine", piše Frankfurter Allgemeine.

List ocjenjuje da se čini da je oslobađajuća presuda Mladiću isključena. „To pokazuju dosadašnje presude Haškog tribunala u slučaju Srebrenice. Zapovjednik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, Radislav Krstić, je 2004. godine osuđen na 35 godina zatvora, dva oficira iz Mladićevog Generalštaba su također osuđeni na višegodišnje kazne. Tri suca, koji donose presudu u Mladićevom slučaju, predsjedavajući Alfonos Orie iz Nizozemske, Nijemac Christoph Fluegge i Južnoamerikanac Justice Moloto su se povukli još prije osam mjeseci kako bi donijeli presudu. Njihova presuda se očekuje u novembru. Biti će to važan dan za Balkan", ocjenjuje Frankfurter Allgemeine.

  

 

 

Preporuka redakcije