Ne samo Rusija: Magnitski kao simbol sankcija | Politika | DW | 17.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Ne samo Rusija: Magnitski kao simbol sankcija

Prije deset godina u zatvoru u Moskvi je preminuo revizor Sergej Magintski. On je otkrio korupciju. Slučaj je bio na početku spirale sankcija – najprije protiv Rusije, onda globalno.

Na Zapadu je Sergej Magnitski među Anom Politikovskajom ili Borisom Njemcovim, poznatim i ubijenim kritičarima Kremlja. Ovaj moskovski advokat ipak nije bio opozicionar. On je postao poznat tek nakon njegove smrti u istražnom zatvoru, 16. novembra 2009. godine. U inozemstvu njegov slučaj slovi kao skoro ni jedan drugi za simbol korupcije i samovolje u pravosuđu u današnjoj Rusiji. Kod kuće je on posthumno osuđen. Njegova smrt je prouzrokovala spiralu sankcija koja se vrti do danas – ne samo protiv Rusa.

Ko je bio Magnitski i zašto je umro

Sergej Magnitski je rođen 1972. godine u Odesi u tadašnjoj sovjetskoj Ukrajini i radio je kao revizor u Moskvi. Jedan od njegovih klijenata bila je firma Hermitage Capital Management Williama Browdera, američkog poduzetnika sa britanskim pasošem koji se od kraja 90-tih godina ubraja u najveće investitore u Rusiji. Ipak Browder je prema izvještajima upao u nemilost i dobio zabranu ulaska u zemlju. On sam sebe vidio kao  Putinovog državnog neprijatelje broj 1. Njegova firma je 2007. godine bila predmet istrage pod sumnjom o utaji poreza. U tom kontekstu je Magnitski 2008. godine prema vlastitim navodima otkrio sistem korupcije u kojem je navodno prilikom isplate povrata poreza više od 230 miliona američkih dolara nestalo kod porezne policije. Novac je navodno kasnije između ostalog opran u jednoj skandinavskoj banci u baltičkim državama. 

Smrt Sergeja Magnitskog bila je početak spirale sankcija

Smrt Sergeja Magnitskog bila je početak spirale sankcija

Iste godine je i sam Magnitski uhapšen zbog utaje poreza, proveo je skoro godinu u istražnom zatvoru, sve više se osjećao bolesnim i umro je u dobi od 37 godina. Kao uzrok smrti vlasti su navele zatajenje srca, ali članovi njegove porodice sumnjaju u to. Europski sud za ljudska prava je u avgustu 2019. godine donio presudu u kojoj se navodi da Magnitski nije dobio dovoljnu medicinsku pomoć u zatvoru. I okolnosti njegove smrti nisu, kako je naveo sud, dovoljno pojašnjene.

Ko je na Magnitski listi u SAD

Kratko nakon Magnitskijeve smrti prije svih američki senator Benjamin Cardin iz redova demokrata je ubrzao sankcije protiv odgovornih u Rusiji. Koncem 2012. godine Kongres je usvojio tzv. Magnitski-Zakon koji je potpisao tadašnji predsjednik Barak Obama. On predviđa zamrzavanje bankovnih računa i zabranu putovanja. Lista pogođenih sankcijama najprije je obuhvatala jedva poznata imena uposlenih u ruskom pravosuđu koji su prema navodima američkih vlasti bili involvirani u progon Magnitskog.

2016 je Magnitski-Zakon nadopunjen novim globalnim zahtjevom. Novi zakon odobrava vladi širom svijeta kazneni postupak protiv osoba kojima se stavlja na teret kršenje ljudskih prava. Na tim osnovama su između ostalog uvedene sankcije protiv ozloglašenog čečenskog vođe Ramzana Kadirova. Magnitski-Zakon je poslužio i za sankcije protiv osoba koje se dovode u vezu sa ubistvom saudijskog novinara Jamala Khashoggija.

Reakcija Rusije: Presude protiv Browdera i zabrana usvajanja

Nakon istrage u Rusiji o okolnostima smrti Magnitskija navodi se da je on preminuo prirodnom smrću. Postupak je obustavljen. Sam Magnitski je 2013. godine posthumno osuđen za utaju poreza. I Browder je dva puta u odsustvu osuđen zbog utaje poreza na dugogodišnju kaznu. Moskva je više puta tražila raspisivanje interpolove potjernicu, ali ipak bez uspjeha.

Na Zapadu je Magnitski u istom rangu sa ubijenim opozicionarima, kritičarima Kremlja

Na Zapadu je Magnitski u istom rangu sa ubijenim opozicionarima, kritičarima Kremlja

 

Na prvi Magnitski-Zakon Rusija je odgovorila koncem decembra 2012. godine zakonom koji predviđa zabranu ulaska u zemlju američkim građanima između ostalog zbog povrede ljudskih prava ili postupaka protiv Rusa u inozemstvu. Listu sa imenima vodi Ministarstvo vanjskih poslova. Uzbunu i kritike je izazvao dio zakona koji zabranjuje američkim građanima da usvojene rusku siročad. Nakon raspada Sovjetskog saveza to je bila široko rasprostranjena praksa, hiljade djece je usvojeno. Zakon je u ruskim medijima nezvanično nazvan prema Dimi Jakovlevu, ruskom dječaku koji je kratko nakon usvajanja preminuo u SAD-u jer ga je njegov posvojitelj ostavio na vrućini u automobilu.

U kojim zemljama postoji Magnitski-Zakon

Osim SAD-a slučajem Magnitski se intenzivno bavilo Vijeće Europe. U jednom izvještaju 2013. godine Vijeće je pozvalo na sankcije koje su u nekim zemljama uvedene. Nakon SAD-a Kanada, Estonija, Letonija i Litva su usvojile Magnitski Zakon. U Velikoj Britaniji će vjerojatno nakon napuštanja EU stupiti na snagu odgovarajuća klauzula u okviru zakona o borbi protiv pranja novca. I u Njemačkoj su neke stranke i pojedini političari poput Norberta Roettgena iz CDU-a govorili o potrebi uvođenja Magnitski-Zakona, ali do sada do toga nije došlo.

U Europskom parlamentu u međuvremenu postoji nova inicijativa za donošenje Magnitski-Zakona koji bi predviđao zabranu putovanja u EU i blokiranje bankovnih računa zbog povrede ljudskih prava. Inicijativa je usmjerena – slično kao i u SAD-u – protiv kršenja ljudskih prava širom svijeta, a ne samo u Rusiji.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije