1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ne postoje ružne žene, samo lijene

Antje Allroggen
26. decembar 2020

Helena Rubinštajn se smatra pionirkom kozmetičke industrije. Od jedne kreme za lice stvorila je imperiju. Rođena je 25. decembra prije 150 godina.

https://p.dw.com/p/3nEHc
USA Kosmetikerin Helena Rubinstein
Foto: IMAGNO/Sammlung Hubmann/picture alliance

Karijera Helene Rubinštajn započela je bjekstvom: 25. decembra 1870. rođena je kao najstarija od osam kćerki jevrejskog bakalina u Krakovu, koji u to vrijeme bio dio Austro-Ugarske. Roditelji joj daju ime - Čaja.

Napušta školu sa 15. i trebalo je da se sa 24. konačno uda, ali ne želi da bude podređena nijednom muškarcu - posebno ne u dogovorenom braku. Tako se Čaja prvo preselila kod rođaka u Beč. Nešto kasnije odatle brodom odlazi u Australiju. Nekoliko njenih rođaka sa porodicama živi u Kvinslandu.

Na spisku putnika broda mlada žena se vodi imenom Helena - aluzija na lijepu Helenu Trojansku - i takođe, upisuje da ima četiri godine manje. U svom prtljagu ima dvanaest teglica kreme koje su ona i njenih sedam mlađih sestara koristile kod kuće u Krakovu.

I zaista, Australci joj se dive zbog besprijekorne puti. Za razliku od kože mnogih tamošnjih žena, Helenina nježna koža je bijela kao porculan. Tako Rubinštajn odlučuje da kremu prodaje na crno, u radnji svog strica u kojoj je radila. U to vrijeme, ljudi su koristili samo vodu i sapun, a kreme i emulzije su dovođene u vezu sa nadriljekarima. Žene koje su se njegovale i dotjerivale važile su kao moralno pokvarene. Da bi otklonia bilo kakve sumnje u vezi sa svojim ozbiljnošću, Rubinštajn jednostavno tvrdi svojim kupcima da je studirala medicinu - legenda koja živi i danas.

USA Kosmetikerin Helena Rubinstein
Iako je bila ekonomična,njena strast prema draguljima bila je neutoljivaFoto: Hulton Archive/Getty Images

Kozmetička imperija

Uskoro su prve teglice prazne. Helena počinje da proizvodi kreme napravljene po receptu svoje majke, od mješavine biljaka, bademovog ulja i goveđe masti. Uskoro otvora svoju prvu malu radnju od novca koji je zaradila. Njen kozmetički salon u Melbournu brzo postaje hit: u Australiji su žene stekle pravo glasa 1902. zaposlene susamopouzdane su i vole da troše novac na proizvode Helene Rubinštajn. Mlada žena zaradila je bogatstvo za samo nekoliko mjeseci.

1905. se vratila u Evropu da studira nutricionističke nauke i hirurgiju lica u Parizu. Dvije godine kasnije ponovo putuje u Sidnej, gdje upoznaje američkog novinara Edvarda Titusa, takođe porijeklom iz Poljske. Par se vjenčao 1908. i dobio dva sina. Ubrzo nakon toga, Rubinštajn je otvorila svoj drugi salon u Vellingtonu, a zatim treći u Londonu.

1912. konačno je osvojila Pariz - otvara salon ljepote. 1914. porodica je napustila Evropu, gdje je počeo Prvi svjetski rat. Rubinštajn otvara još jedan salon u Njujorku. Postepeno gradi imperiju, razvijajući svoju sopstvenu liniju kozmetike - sada posjeduje globalni lanac fabrika, laboratorija i salona. Svojim proizvodima daje ime - Helena Rubinštajn.

Snalažljiva poslovna žena ulaže u razvoj svojih proizvoda: svoje prodavačice obučava o analizi kože u školama Helene Rubinštajn. Za razvoj novih preparata na naučnoj bazi zaineresovana je do duboke starosti.

Kosmetik Helena Rubinstein
Kompanija Rubinštajn ima 100 filijala u 14 zemalja, te oko 30.000 zaposlenihFoto: Alex Tai/SOPA/ZUMA/picture alliance

Značajna umjetnička kolekcija

Po završetku rata, Rubinštajn se vratila u Pariz izuzetno bogata. Započela je stvaranje izvanredne umjetničke kolekcije: francusko visoko društvo sastajalo se u njenoj veličanstvenoj kući. Američki pisci Ernest Hemingvai i Villijam Fokner i umjetnici Men Rej i Mark Šagall su među njenim prijateljima. Raoul Dufi i Salvador Dali slikaju njene portrete. Samo je Pablo Pikaso tokom čitavog svog života odbio da je naslika, čak i kada ga je posjetila u njegovom ateljeu.

Rubinštajnova se 1937. razvela i godinu dana kasnije udala za skoro 30 godina mlađeg gruzijskog princa, čime je dodatno doprinijela stvaranju legedne o sebi. Pritom ona sama nije ljepotica: visoka je samo 1,47, ali zna kako da se stavi u centar pažnje. Blijede kože, jarko crveno karminisanih usana, crnu kosu veže u gustu, elegantnu punđu na potiljku.

Kosmetikerin Helena Rubinstein
Helena Rubenštajn ostavila je iza sebe muzej moderne umjetnostiFoto: George M. Kesslere/dpa/picture alliance

Neutoljiva strast - dragulji

U to vrijeme je postala direktna konkurencija amerikanki Elizabet Arden. 1939. Rubinštajn je predstavila prvu vodootpornu maskaru - nije to sama izmislila, ali je stekla licencu. Takođe je prva koja kožu dijeli na različite tipove. Pritom obraća pažnju na isplativu proizvodnju i smatra se izuzetno ekonomičnom: u Njujorku se u kancelariji ne pojavljuje sa elegantnom torbom, već sa smeđom papirnom vrećicom. A kod kuće navodno spava u spavaćicama od četiri dolara. Ali njena strast prema draguljima je neutoljiva: priča se da ih je sortirala po abecedi.

Kompanija Rubinštajn ima 100 filijala u 14 zemalja. Ima oko 30.000 zaposlenih, a njeno lično bogatstvo premašilo je 100 miliona dolara kada je umrla u njujorškoj bolnici 1. aprila 1965. u 94. godini. Sve do neposredno pred smrt, sama je upravljala svojim kozmetičkim carstvom. Pored firme, Helena Rubinštajn ostavila je iza sebe muzej moderne umjetnosti i izreku - Ne postoje ružne žene, samo ijlene. Većinu svog bogatstva je zavještala zdravstvu jer je žalila što nije postala ljekar i nije uspjela da kozmetiku razvije u medicinu.

Luksuzni brend Helene Rubinštajn dio je Loreala od 1988.

Feredža i volan

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android