Ne podržavaju svi ruski desničari rat protiv Ukrajine

Sebe nazivaju „Nacionalistički pokret", „Konzervativna Rusija" ili jednostavno „Konzervativci" – radi se o nekoliko desetina malih grupa koje se mogu pripisati spektru ruske nacionalističke desnice. Neke od njih podržavaju Kremlj. Neke se čak dobrovoljno bore u Ukrajini na strani ruske vojske. A pripadnici nekih grupa su pak kritični prema Kremlju.

Koliko su desničarski ekstremisti podijeljeni, vidjelo se još 2014. godine, kada su zauzeli veoma različite stavove o proevropskom pokretu Majdan u Ukrajini i tadašnjem rastućem sukobu u regionu Donbas. Sada, rat Rusije protiv Ukrajine dodatno produbljuje podjelu među nacionalistima; kada su moskovske trupe izvršile invaziju na Ukrajinu 24. februara, neki desničarski ekstremisti su odmah krenuli u rat, dok drugi i dan-danas osuđuju invaziju.

Tobože beznačajni desničari

Prema aktuelnom izvještaju Moskovskog centra za proučavanje rasizma (SOVA), ekstremno desničarske grupe danas nisu česte u Rusiji. Ali to je i zato što Kremlj ne toleriše nikakvu vrstu protivljenja: ulični protesti su dugo bili zabranjeni navodno zbog korona virusa. Međutim, zvaničnog odobrenja za nacionalističke ruske marševe nije bilo od 2019. Sajt nacionalista „Sputnjik i Pogrom" je blokiran, a poznati ekstremista Dmitrij Djomuškin osuđen je na kaznu zatvora dužu od dvije godine.

- pročitajte još:Opasnost od razdora u ruskoj zajednici u Njemačkoj

Iako su skoro sve nacionalističke organizacije maltene u potpunosti razbijene od strane Kremlja, ideje koje propagiraju zaista odražavaju raspoloženje Rusa, mišljenja je Lev Gudkov, šef ruskog „Levada centra" - instituta za ispitivanje javnog mnjenja koji je od 2016. od ruskih vlasti klasifikovan kao takozvani „strani agent".

Prema njegovim riječima, Rusi nisu prijateljski naklonjeni prema ljudima drugih etničkih zajednica. Kao primjer može poslužiti desničarska onlajn zajednica „Muška država”. Ona se zalaže se za patrijarhalni, nacionalistički pogled na svijet. Veliki odjek je izazvala u ljeto 2021. kada je podgrijala atmosferu protiv reklame za azijski lanac restorana Tanuki sa modelima afričkog porijekla i zastavama duginih boja, koje su simbol LGBTQ populacije. A same restorane napali su lažnim porudžbinama i negativnim kritikama. Dobijali su čak i telefonske pozive sa prijetnjama bombom.

To je neka vrsta „ne“-agresivnog „svakodnevnog rasizma", kaže Gudkov. „Ovo nisu nacionalisti koji insistiraju na superiornosti bijele rase. Oni predstavljaju ideju nacionalno-demokratskog sistema."

Podijeljeni zbog rata

Ali, malo je jedinstva o tome kako bi to zapravo trebalo da izgleda. Ovaj raskol lišava nacionaliste mogućnosti da djeluju kao jedinstveni front, objašnjava Vera Alperovič, ekspertkinja Centra SOVA i koautorka izvještaja „Ksenofobija, sloboda savjesti i antiekstremizam u Rusiji 2021. godine".

Jedna od najpoznatijih prokremljskih nacionalističkih grupa je, kako sama sebe naziva, „diverzantsko-izviđačka grupa - ‘Rusič'”. Prema Alperovič, to su neonacisti, koji koriste odgovarajuće simbole, uključujući kukasti krst i brojčanu šifru "14/88", koja predstavlja omaž "bijeloj rasi" i Adolfu Hitleru.

U sastavu borbene jedinice „Rusič” u Ukrajini se trenutno bori nekoliko članova muzičke grupe „Ruska zastava”. Vođa benda Jevgenij Dolganov objasnio je u intervjuima da njegova grupa želi da propagira nacionalno-patriotske ideje među mladima. U vezi sa optužbama za neonacizam i fašizam, on je za DW citirao dijelove iz svog „programskog teksta" : „Mi nismo fašisti. Mnogo smo gori. Još gore za naše neprijatelje! Mi smo normalni muškarci i žene koji žele da žive u svojoj zemlji i odgajaju djecu (dječake i djevojčice), u skladu sa njihovim tradicijama."

- pročitajte još: Auto-korzo u korist Putina

Dolganov je uvjeren da Rusija koristi rat da spriječi „nametanje lažnog, ukrajinskog, rusofobičnog identiteta ruskom narodu Ukrajine". Prema Dolganovu, cilj desničarskog pokreta je „borba protiv nepravde, razmjene stanovništva i za prosperitet". Sve se to može izraziti „sjajnom formulacijom": „Za našu budućnost i budućnost naše bijele djece".

Nacionalisti protiv Putinovog „ruskog svijeta"

U međuvremenu, među onima koje sociolog Gudkov naziva nacionalnim demokratama, mnogi su se izjasnili protiv rata Rusije protiv Ukrajine. Jedan od njih je i ranije zatvoreni Dmitrij Djomuškin. „Bataljon 'Rusič', kao i 'Carsku legiju‘, predvodi jedan od mojih bivših boraca", kaže Djomuškin. On sebe danas vidi kao „tradicionalnog nacionalistu". Nekada je organizovao "Ruske marševe" i vodio nekoliko desničarskih grupa koje su vlasti kasnije okarakterisale kao ekstremističke. On je na društvenim mrežama kritikovao rusku invaziju na Ukrajinu kao „bratoubilački rat” i zbog toga pozvao na njegovo okončanje.

Nakon što su ruske vlasti zabranile Djomuškinove organizacije, a on sam osuđen 2017. godine jer je rekao „Rusiji je potrebna ruska državna sila", Djomuškin više ne vjeruje Vladimiru Putinu – i više ne vjeruje u njegovu viziju izgradnje „ruskog svijeta". To je shvatanje Rusije kao jedinstvene nezapadne civilizacije. Nejasno je šta tačno Kremlj unosi u Ukrajinu sa svojim „ruskim svijetom", kaže Djomuškin, dodajući: „Korumpirani sudovi, neizabrane moćne vlade, cenzura, ograničenja, krivični zakoni i zabrane? Zato idu tamo sa tenkovima, a ne sa idejama".

„Rusija za Ruse" postaje sve popularnija

Iako ruski nacionalisti među borcima u Ukrajini privlače pažnju medija, njihove grupe u Rusiji nisu velike. Prema posmatračima, desničarske organizacije i partije u Rusiji više nisu toliko popularne i uticajne kao 2000-ih.

Stručnjakinja iz Centra SOVA, Vera Alperovič kaže da je broj aktivnih članova nacionalističkih grupa mali. Takođe nema „velikih zvijezda na ultradesnom nebu". Po njenom mišljenju, to je zbog praktično odsutnog političkog života u zemlji. Međutim, Gudkov ističe da je prošle godine poziv „Rusija Rusima” dostigao najveći nivo popularnosti u posljednjih 30 godina.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu