"Naše mjesto na policama na Kosovu su zauzeli drugi"
29. februar 2020
Prije uvođenja taksi, BiH je na Kosovo, čiju nezavisnost nije priznala, izvozila mlijeko i mliječne proizvode u vrijednosti od gotovo sedam miliona maraka godišnje. Jedna od kompanija sa najvećim prometom je sarajevski „Milkos“ koji je od kraja 2018. godine, od kada su takse na snazi pretrpio gubitak od milion i po evra.
„Sam proces vraćana na tržište je težak. Znamo to iz iskustva sa Hrvatskom gdje se nismo vratili ni približno obimu u kojem smo bili, prije nego što je Hrvatska ušla u EU. Naše mjesto na policama na Kosovu su zauzeli drugi proizvođači i distributeri. Kako će proces vraćanja teći vidjećemo ubrzo, kada budemo ostvarili kontakte sa kupcima“, kaže direktor ove sarajevske mljekare, Adin Fakić uz najavu da će već naredne sedmice početi razgovore sa tamošnjim privrednicima.
„Pa da vidimo na čemu smo. Šta očekuju oni, da li očekuju uopšte da se vraćamo ili su našli stopostotnu zamjenu“, kaže Fakić.
Pročitajte još i: Nova vlada Kosova – šansa za reforme
Mlijeko i mliječni proizvodi kao i ostale robe široke potrošnje tražiće isti put kao i kompanije iz metalskog sektora, koje godinšje izvezu na Kosovo robu u vrijednosti od preko 50 miliona maraka.
Neki od njih već su donijeli odluku da se neće vraćati na to tržište jer je kako kažu, mnogo vremena izgubljeno, a da bi potiskivanje kompanija koje su već preuzele tržište bio skup posao. Sa tim se ne slaže Safet Gerdžaliu, koji je bio predsjednik Privredne komore Kosova u vrijeme uvođenja taksi. Ovaj ekonomski stručnjak iz Prištine kaže da je i tada bio protiv uvođenja sankcija, a za predstojeći period je uvjeren da će trgovina naći svoj put.
Korak po korak
„Za početak, ne možete očekivati neki agresivan povratak ali vremenom, cijena i kvalitet i transport, uticaće na to da se proizvodi iz BiH ponovo nađu na ovim prostorima u punom kapacitetu", kaže Gardžaliu, potvrđujući da je za dosta proizvoda iz BiH pronađena alternativa na Kosovu, ali i da ti isti proizvodi imaju veće troškove transporta na kosovsko tržište.
„Zato mislim da će se uz agresivan marketing i promociju, te robe vratiti. Kratkoročno gledano, za period od pet ili šest mjeseci, rezultati neće biti vidljivi u smislu potpunog povratka, ali dugoročno, svi ti proizvodi će naći svoj plasman, jer trgovina na priznaje ni granice, ni boje, ni nacije", kaže Gardžaliu.
Takse će prema najavama, biti ukinute od 15. marta na uvoz sirovina iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Zauzvrat, Priština traži da Srbija prestane lobirati za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, a iz Beograda se već čuje da se radi o prevari, s obzirom da se spominju samo sirovine, a ne plasman gotovih proizvoda.
U BiH skeptični
Privrednici iz BiH su skeptični kada je riječ o vraćanju na tržište u punom kapacitetu, koje je u izvozom smislu vrijedno preko 130 miliona maraka.
„Problem je što smo izgubili naše trgovačke pozicije. Neki drugi lanci su ušli i zauzeli te pozicije tako da je teško vratiti ta tržišta. Onaj dio tržišta koji je ostao negdje u visini od 30 miliona maraka, odnosi se na broj komapnija koje su željele da zadrže postojeće stanje, pa su bez obzira na visoke takse zadržali svoju izvoznu kvotu", kaže Vjekoslav Vuković potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
I analitičari se slažu da će biti veoma teško vratiti se u punom kapacitetu na tržište. Konkurencija je učinila svoje pa je pitanje na koji način će se praviti ustupci da bi se vratio isti obim izvoza. Ekonomista Zoran Pavlović kaže da bi iza svega trebala da stane država, iako sumnja da će se to desiti.
„Vratiti se na tržište koje je jednom izgubljeno je vrlo skup proces i samo nekim ozbiljnim snižavanjem cijena ili subvencionisanjem od strane država u kojima izvoznici posluju, moguće je povratiti to tržište. Pošto je naš koncept da se država ne miješa u privredu, što je apsurd, vjerovatno da će se to tržište vratiti jedva u obimu od 20 odsto“, kaže Pavlović.
Bitno tržište
Pogrešna je percepcija, poručuju iz Privredne komore Republike Srpske da se radi o malom tržištu koje bitno ne utiče na privredu u ukupnom obimu. Uzmemo li činjenicu da je RS sa Kosovom, čiju nezavisnost BiH nije priznala, prije uvođenja taksi ostvarivala suficit od gotovo 30 miliona maraka, jasno je da se radi o veoma bitnom partneru.
„Iako se radi o relativno malom tržištu, ukoliko uzmemo ukupan izvoz iz RS, za nas je svako tržište važno. Posebno se to odnosi na ona preduzeća koja su svoje poslovanje bazirali na plasman roba na tržište Kosova“, kaže Vladimir Blagojević iz Privredne komore RS.
Važno je i za sarajevski „Milkos" koji želi da se vrati na tržište Kosova.
„Sav taj gubitak koji smo imali do sada je čak i mali, s obzirom da je Kosovo dugi niz godina postpeno uvodilo određene barijere. Ući ćemo u razgovore, vidjeti kakvo je raspoloženje i pokušati se vratiti u punom kapacitetu“, kaže direktor ove kompanije, Adin Fakić.