1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Putin Reaktionen GUS

30. septembar 2011

U Moskvi je najavljena očekivana rokada. Vladimir Putin bi ponovo mogao postati predsjednik, a Dmitri Medvedjev premijer Rusije. Putin će pojačati napore za reintegraciju postsovjetskih država, smatraju analitičari.

https://p.dw.com/p/12jW2
Dmitri Medvedjev i Vladimir Putin mijenjaju pozicije
Dmitri Medvedjev i Vladimir Putin mijenjaju pozicijeFoto: picture alliance/RIA Novosti

Analitičari u bivšim sovjetskim republikama sa zabrinutošću posmatraju ponovnu kandidaturu Vladimira Putina za predsjednika Rusije. Težnje Moskve da reintegriše prostor nekadašnjeg Sovjetskog Saveza mogle bi biti posebno opasne za Bjelorusiju, pretpostavlja ekspert za politiku Vladimir Mackievič iz Minska.

"Putin ovaj put ne dolazi da bi riješio probleme, nego kako bi pokušao da od Rusije stvori veliku silu i napravi neku novu vrstu Sovjetskog Saveza", kaže on. Mackievič smatra da bi mogla da bude ugrožena i suverenost Bjelorusije.

U tu svrhu je već stvorena carinska unija između Rusije, Bjelorusije i Kazahstana, a naredni pokušaj bi mogao da bude uvođenje ruske rublje kao monete u Bjelorusiji.

Ukrajina takođe pod uticajem Moskve

I brojni ukrajinski politolozi smatraju kako Moskva teži reintegraciji postsovjetskih država. Ukrajinski profesor političkih nauka Oleksij Haran vjeruje kako postoji opasnost da će Putin uspjeti u nakani da nametne jedinstveni privredni prostor na istoku Evrope.

Najvažnija poluga u tim pokušajima biće ruski energetski gigant Gazprom. Ukrajinski analitičar Serhij Taran upozorava kako je Moskva uvijek koristila energetski monopol koji ima u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.

"Putin je svoju političku karijeru izgradio na Gazpromu i to je glavni instrument ruske vanjske politike", tvrdi Taran koji je šef Internacionalnog instituta za demokratiju u Kijevu.

Pasivna javnost Rusije

Što se same Rusije tiče, u opstanku tandema Putin-Medvedjev bitnu ulogu igraju mediji u Rusiji, tvrdi Galina Mihailova iz ruske opozicione stranke Jabuka.

"Mediji igraju glavnu ulogu u tome. Ali je primijetno da je rusko društvo pasivno. Građani ne porede šta im se nudi, zadovoljni su sa malim, ne žele da budu politički aktivni i totalno su razočarani. Oni vjeruju kako se ionako odluke donose mimo njih", kaže Mihailova.

Aljona Hetmančuk, sa ukrajinskog Instituta za međunarodnu politiku vjeruje kako bi opasnost od uvezivanja Ukrajine sa Rusijom mogla biti mnogo manja ako vlada u Kijevu do kraja ove godine sklopi Sporazum o asocijaciji i saradnji sa EU. Tada se može očekivati da Kijev u dijalogu s Moskvom neće tražiti samo formulu za povoljnu cijenu gasa, nego i novu formulu međudržavnih odnosa, tvrdi ona.

Gruzija već računa s pogoršanjem odnosa

Nedostatak napretka u razvoju demokratije u Rusiji s posebnom zabrinutošću gledaju u Gruziji. Prije tri godine su Gruzija i Rusija bile u ratu zbog Abhazije i Južne Osetije. Kaha Gogolašvili iz Zaklade za strateške i internacionalne studije u Tiflisu kaže kako će povratkom  Putina ojačati autoritarne tendencije u Moskvi.

Gruzija je bila spremna da pregovara sa Medvedjevim, koji je ostavljao mnogo liberalniji utisak. S Putinom će se teško doći do napretka u rješavanju pitanja otcijepljenih republika Abhazije i Južne Osetije, ali i po pitanju ruske privredne blokade Gruzije. U Tiflisu već računaju s tim da će Putin biti predsjednik Rusije u naredna dva mandata, dakle do 2024.        

Autori: Andrej Sawizki / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović