NATO u Kini vidi mogućeg protivnika | Evropa | DW | 08.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

NATO u Kini vidi mogućeg protivnika

NATO prvi put posmatra Kinu kao izazov ali i šansu. Stoga želi da pobliže analizira politiku Pekinga. Ali, zašto se Alijansa boji KIne? Škakljive teme su naoružanje i telekomunikacije.

U tekstu završne deklaracije samita NATO u Londonu, Kina se po prvi put pominje kao moguća prijetnja Alijansi. "To prepoznajemo u rastućem uticajui njenoj međunarodnoj politici, što za nas znači izazov, ali i šansu da djelujemo kao saveznici", stoji u dokumentu.

Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg pak ne želi Kinu da posmatra kao novog protivnika ili kao neprijatelja. "Ne radi se o tome da NATO sada planira operacije u Kineskom moru, ali mora se imati u vidu da nam se Kina približava", kazao je Stoltenberg u Londonu misleći pri tom na aktivnosti Kine na Arktiku, u Africi i Evropi, koje nemaju veze sa klasičnim vojnim naoružavanjem.

Ova rečenica deklaracije "ne znači da je Kina već neprijatelj", rekao je američki ministar odbrane Mark Esper. Kina je, po njegovom mišljenju, strateški izazov. "Mi moramo biti spremni u slučaju da se stvari ne budu odvijale onako kako bismo mi to željeli."

Ali, šta tačno zabrinjava Zapadnu vojnu alijansu? Prije svega sljedećih osam tačaka.

NAORUŽANJE: Kina izdvaja jako puno novca za naoružanje i svoju armiju - modernizuje oružane sisteme i mornaricu. NATO se zalaže da zadrži nadmoć kada je riječ o strateškom i interkontinentalnom nuklearnom oružju. Mornarica NATO - tu se prije svega misli na Pacifičku flotu SAD - trebalo bi da bude dorasla kineskoj. Jer, nakon Sjedinjenih Američkih Država, Kina sa 160 milijardi dolara ima drugi najveći budžet za odbranu zemlje. SAD su, doduše, sa 630 milijardi daleko ispred.

Kineski vojnici

Kineski vojnici

SARADNJA: Kina u velikom stilu kupuje oružje od Rusije, koju NATO smatra protivnikom. Kao protivuslugu, kineske firme Rusima prodaju hitno potrebne mašine i infrastrukturu za gasnu i naftnu industriju, koje Rusija od 2014, kada su joj zapadne zemlje uvele sankcije zbog aneksije Krima, ne može više da kupuje na Zapadu. NATO s nervozom posmatra saradnju ovih dviju moćnih zemalja.

KOMUNIKACIJA: SAD se zalažu da se kineski koncern Huavej isključi iz izgradnje telekomunikacione infrastrukture. Strahuju od špijunaže i mogućih sabotaža. No, evropske države članice NATO ne žele da isključe Huavej u izgradnji 5G mreže, već zahtijevaju da se pridržava opštih bezbjednosnih standarda. Zadatak NATO će biti da konkretno procijeni potencijalne rizike kineske telekomunikacione infrastrukture i pronađe put za komunikaciju u slučaju kibernetičkih napada. SAD na primjer ovdje zahtijevaju oštriji nastup, zbog čega negoduje njemačka kancelarka Angela Merkel. Njen argument je da su ekonomske veze sa Kinom važne kako za Njemačku tako i za druge evropske države.

INFRASTRUKTURA: Kina je u svojoj novoj tzv. Incijativi Puta svile okupila 16 zemalja istočne i jugoistočne Evrope, daje jeftine kredite i gradi infrastrukturu u zemljama koje su članice NATO i Evropske unije. Najviše je uloženo u pet balkanskih zemalja koje nisu članice NATO.2016. i 2017. investicije su iznosile nešto više od devet milijardi evra. Johanes Han, koji je donedavno bio evropski komesar za proširenje, je još početkom godine izjavio kako Zapad precjenjuje uticaj Rusije i potcjenjuje uticaj Kine.

AFRIKA: Kineske aktivnosti u afričkim zemljama bogatim resursima se ogledaju pružanjem jefitinih kredita i izgradnjom infrastrukture poput puteva, željeznica i elektrana, što zapravo radi sa svojim firmama. Ove investicije te zemlje najčešće vode u prezaduženost i ogromnu zavisnost o Pekingu.

ARKTIK: NATO strahuje da kineski uticaj na ovaj način neće rasti samo u Africi, već i u drugim dijelovima svijeta. Kinesko rukovodstvo je 2018. objavilo tzv. "Bijelu knjigu o arktičkoj politici". Iako ne graniči sa arktičkim područjem, Kina demonstrira svoja prava na dio te oblasti. Kineske firme bi, naime, uz ogormne investicije trebalo da učestvuju u razvoju i eksploataciji Arktika.

Napeta situacija u Južnokineskom moru

Napeta situacija u Južnokineskom moru

PERZIJSKI ZALIV: Kina bi mogla da na Bliskom i Srednjem istoku napusti svoju decenijsku manje-više neutralnu ulogu. Njen uticaj raste opet uz ogromne investicije prije svega u Iranu, koji bi trebalo da bude čvorište novog Puta svile. Što je veće neprijateljstvo između Irana i SAD i što su slabije obaveze propalog sporazuma o atomskom programu Irana, to Kina više popunjava te praznine, uvjereni su analitičari NATO u Briselu.

JUŽNOKINESKO MORE: Kina tvrdi da polaže prava na ostrva u Južnokineskom moru, koja prema SAD pripadaju drugim državama jugoistočne Azije, sa kojima su pak SAD u savezu. Vojne provokacije Kine u tom regionu bi u jednom trenutku mogle da zaista dovedu do sukoba. NATO sam ne bi bio uključen u sukob, ali bi svakako bila involvirana najveća članica Alijanse - SAD. Da li bi onda bilo neophodno da i druge članice stanu uz SAD?

Bez jedinstvene politike

U nekim problematičnim oblastima, koje se tiču i ekonomskih interesa, 29 članica NATO ne rade protiv Kine, već protiv sopstvenih saveznika unutar NATO saveza. Jer, ne ispašta samo Kina zbog američkih kaznenih carina, već i Njemačka, Fancuska i druge zemlje. To bi moglo da na jednu stranu stavi Kinu i Evropljane protiv vodeće sile NATO - Sjedinjenih Država,

Makron i Tramp

Makron i Tramp

Francuski predsjednik, Emanuel Makron je javno izrazio sumnju u to da bi na Kinu i Rusiju uopšte trebalo gledati kao na klasične neprijatelje. On želi mnogo više da se koncentriše na borbu protiv terorizma. Zbog toga Tomas Valasek iz trusta mozgova "Carnegie Europe" vjeruje da će potrajati dok NATO ne razvije jedinstvenu politiku prema Kini. On naglašava da Kina na duže staze može biti "mnogo veći problem nego Rusija, ali se samo sporije razvija".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije