NATO podržava Ukrajinu ali se uzda u diplomatiju | Politika | DW | 05.09.2014
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

NATO podržava Ukrajinu ali se uzda u diplomatiju

U sporu Ukrajine sa Rusijom, NATO-savez je na svom samitu u Walesu najavio podršku vladi u Kijevu. Ipak, ova podrška je uglavnom moralne, odnosno političke prirode. NATO nema namjeru da se vojno umiješa.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko na pregovore o primirju u istočnoj Ukrajini koji se nastavljaju ovoga petka (5.9.) u Minsku gleda s tračkom nade da će dogovor s Rusijom ipak biti postignut. Porošenko je obećao primirje, ako Rusija pristane na mirovni proces. A može li uopće doći do dogovora ostaje otvoreno i nakon prvog dana NATO-vog sastanka na vrhu u britanskom Newportu. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen smatra kako su se najave Moskve čule već više puta. "A ono što se računa su činjenice na licu mjesta", rekao je Rasmussen aludirajući na borbe u istočnoj Ukrajini. NATO u međuvremenu predbacuje Rusiji slanje više tisuća vojnika u Ukrajinu kako bi se borili na strani proruskih separatista.

U Newportu je NATO zbog toga bio solidaran s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, barem na riječima. Ne može biti vojne uloge NATO-a u ovom sukobu, rekao je glavni tajnik NATO-a Rasmussen.

Kancelarka Merkel u razgovoru sa predsjednikom Porošenkom

Kancelarka Merkel u razgovoru sa predsjednikom Porošenkom

Ni šefica njemačke vlade Angela Merkel nije bila baš optimistična nakon susreta s Petrom Porošenkom i brojnim razgovorima na rubu sastanka na vrhu. Ipak, postoji stalni kontakt između Porošenka i ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekla je Angela Merkel: "A hoće li riječi slijediti i djela, sutra ili u idućim danima, mora se tek vidjeti. U svakom slučaju osjetila sam želju ukrajinskog predsjednika da se nađe političko rješenje. Uvijek sam govorila da vojnog rješenja ne može i neće biti."

Merkel ustraje na diplomatskom rješenju

NATO će, tako su najavili savezna kancelarka i drugi šefovi vlada, povećati podršku Ukrajini, kako politički tako i u vojnoj suradnji i izobrazbi od strane NATO snaga. "Mi podržavamo Ukrajinu i iskazujemo solidarnost. Spremni smo i uz pomoć dodatnih sankcija vršiti pritisak kako bismo ostvarili političke zahtjeve", zajamčila je Merkel.

Lideri NATO-a su nastavili razgovore u Newportu

Lideri NATO-a su nastavili razgovore u Newportu

Europska unija će ovoga petka (5.9.) odlučivati o novim sankcijama protiv Rusije. Francuska je nakon snažnih kritika i od strane Saveza odgodila isporuku dvaju ratnih brodova Rusiji. Ipak Angela Merkel će unatoč eskalaciji nastaviti pregovore s Rusijom. Ona je poslala i poruku: "Želimo političko rješenje i spremni smo o tome razgovarati s Rusijom, a prije svega ukrajinski predsjednik."

Porošenko je zahvalio NATO-u na dugogodišnjoj suradnji u izobrazbi vojske i u jednoj sporednoj rečenici najavio da pojedine zemlje članice žele dostaviti više oružja ukrajinskoj vojsci koja je pod pritiskom. Porošenko je govorio o "nesmrtonosnim" i "smrtonosnim" materijalima na koje se obično misli kada se govori o oružju. Rasmussen je samo općenito govorio o boljoj suradnji. A ranjenici iz Ukrajine trebali bi biti zbrinuti u inozemstvu u Europi.

Ukrajina će osim toga dobiti dodatna financijska sredstva od strane zemalja članica NATO-a kako bi što bolje opremila vojsku. "Podržavamo demokratske reforme u Ukrajini. Spremni smo na još tješnju suradnju kako bismo u Ukrajini stvorili snažnu i modernu vojsku", rekao je Rasmussen na zajedničkoj konferenciji za novinare s Porošenkom.

NATO će oštrije reagirati, ali ne želi otkazati sporazum s Rusijom

Ukrajinski gost iznova je najavio nove reforme ukrajinske države. Već više puta je od njega traženo da istoku Ukrajine dodijeli veću autonomiju i da ruske manjine bolje zaštiti. Sada je Porošenko spomenuo konkretni termin za predložene reforme: "Rat na istoku Ukrajine nije opravdanje za izostanak reformi. Zato ćemo u idućim tjednima predstaviti naš program reformi koji je razvijen u bliskoj suradnji s Europskom unijom i NATO-om."

Ovog petka (5.9.) će NATO vijećati o tome kako se istočne zemlje članice mogu bolje zaštiti od moguće prijetnje od strane Rusije. Trebalo bi donijeti odluku o jačanju NATO-ove skupine za reakcije i većoj prisutnosti na Baltiku, u Poljskoj i Rumunjskoj. Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite, poznata po jasnim riječima, rekla je za DW: "Rusija je prijetnja miru." S tom prijetnjom se NATO sada namjerava suočiti ispunjavajući svoje obveze pružanja potpore. Neće biti drugorazrednih članica NATO-a, zajamčio je Rasmussen. Ali kako Rusiju i njezinog predsjednika Vladimira Putina navesti na povlačenje iz istočne Ukrajine i u konačnici s pripojenog Krima još se ne zna, priznaju NATO dužnosnici u neslužbenim razgovorima. Glavni tajnik NATO-a Rasmussen pokušava iznova s apelom: "Pozivamo Rusiju da odustane od sukoba i da zakorači putevima mira."

Temeljni sporazum između NATO-a i Rusije iz 1997. godine ne bi trebao biti raskinut, rekla je savezna kancelarka Merkel pred novinarima. Neke istočne članice NATO-a tu spomenule su i tu mogućnost, budući da je Rusija prekršila većinu temeljnih odrednica ugovora. Sporazum iskuljučuje trajno stacioniranje većih snaga NATO-a u istočnim zemljama članicama koje su ranije pripadale Varšavskom paktu. Ni članstvo Ukrajine u NATO-u u ovom trenutku nije na dnevnom redu, jasno je još jednom ponovila Angela Merkel. O tom bi pitanju jednoga dana trebao odlučivati ukrajinski narod, rekao je ukrajinski predsjednik Porošenko.

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.