1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

NATO i Rusija oživljavaju zajednički Savjet

12. januar 2022

Nakon bilateralnih razgovora SAD i Rusije, pregovori se nastavljaju u Briselu. Savjet NATO-Rusija se sastaje kako bi se smirile tenzije. Ipak, ne bi trebalo imati prevelika očekivanja.

https://p.dw.com/p/45PTj
Sjedište NATO u Briselu
Foto: Benoit Doppagne/dpa/picture alliance

Predstavnici NATO i Rusije danas (12.1.) pokušavaju da ožive stari diplomatski format: ponovo se sastaje „Savjet NATO-Rusija“ (NRC). Ruska vlada je na jesen 2021. de fakto povukla svoje diplomate iz NATO. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ranije je oduzeo većinu njihovih akreditacija. Tenzije između Alijanse i Moskve tako su dostigle vrhunac.

Zbog razmiještanja vojske na rusko-ukrajinskoj granici, zbog podrške Moskve Belorusiji i zbog brojnih kršenja ljudskih prava u Rusiji, NATO je prekinuo odnose. Ali to nije imalo praktične posljedice, jer se NRC nije sastao još od 2019. godine.

-pročitajte još:  Putin trijumfira, Zapad rotira

To savjetodavno tijelo sada se ponovo sastaje. Prema statutu, 30 članica NATO i Rusija bi ravnopravno trebalo da razgovaraju o bezbjednosnim i vojnopolitičkim pitanjima. Prema navodima NATO, Rusija je prihvatila poziv nakon što su predsjednik SAD Džozef Bajden i ruski predsjednik Vladimir Putin dva puta razgovarali telefonom u decembru zbog tenzija u vezi s Ukrajinom. Zapad optužuje Rusiju da sa 100.000 vojnika priprema invaziju na Ukrajinu. Moskva te optužbe odbacuje.

„Važna platforma za savjetovanja“

Na sastanku Savjeta NATO-Rusija na nivou ambasadora u srijedu, govoriće se o ruskim zahtjevima za bezbjednosnim garancijama i o prekidu širenja na istok. Savjet će se takođe baviti optužbama NATO na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji treba da poštuje suverenitet susjednih država.

-pročitajte još: Sada je jasno što Putin želi

„Smatram da je Savjet NATO-Rusija važna platforma za savjetovanja i dijalog sa Rusijom, posebno onda kada su velike tenzije, kada postoje prijetnje i napetosti kakve sada imamo. Zato je važno da postoji ta institucija, da je koristimo i da razgovaramo“, rekao je u ponedjeljak generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

Od 2002. do 2008. godine, od osnivanja do rata Rusije protiv Gruzije, Savjet NATO-Rusija imao je svoj najbolji period. U to vrijeme ovo tijelo se sastajalo svakog mjeseca, ponekad čak i na nivou šefova država ili vlada. Od 2014. godine rad zajedničkog Savjeta je bio manje-više potpuno paralisan, kada je predsjednik Putin anektirao ukrajinsko poluostrvo Krim i kada je počeo da podržava separatiste u istočnim dijelovima Ukrajine. NATO je odbio da razgovora s Rusijom o političkim pitanjima. Otada se sporadično govorilo samo o praktičnim vojnim pitanjima kao što su kanali komunikacije u slučaju krize ili razmjena podataka o manevrima i kretanju vojnih snaga.

-pročitajte još:  Diplomatija uz podršku nosača aviona

Bez ustupaka Moskvi

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg se nada da će se s ruskim predstavnicima nastaviti razgovori barem o tim praktičnim pitanjima. Zamjenica ministra spoljnih poslova SAD Vendi Šerman najavila je da bi na sastanku moglo da bude riječi i o kontroli naoružanja i stacioniranju vojnih snaga na istočnoj granici NATO.

Na sastanku u srijedu, kako je rekao Stoltenberg, ne bi trebalo da bude ustupaka Moskvi. Naprotiv. Stoltenberg se u ponedjeljak ponovo sastao s potpredsjednicom ukrajinske vlade Olgom Stefanišinom koja je još jednom dobila uvjeravanja da će NATO podržati put Ukrajine u Alijansu.

U ponedeljak su bilateralne razgovore u američkoj ambasadi u Ženevi imali zamjenica šefa diplomatije SAD Vendi Šerman i njen ruski kolega Sergej Rjabkov. Taj „strateški dijalog“ o bezbjednosti u Evropi nije doveo do promjene poznatih pozicija, izjavili su kasnije Šerman i Rjabkov.

„Imali smo utisak da je američka strana veoma ozbiljno shvatila ruske prijedloge“, rekao je Rjabkov u ponedeljak u Ženevi. „Našim kolegama smo objasnili da nemamo nikakve planove i namjeru da napadnemo Ukrajinu. Nema razloga za takva strahovanja."

Zamjenica ministra spoljnih poslova SAD Vendi Šerman dala je do znanja da se ne slaže s tim. Ruski prijedlozi da se ugovorno zaustavi širenje NATO na istok su „ćorak", smatra Vendi Šerman. „Nikome nećemo dozvoliti da zalupi otvorena vrata ka NATO."

Prijeti li opasnost od ruske invazije na Ukrajinu?

Sledeća stanica: OEBS, EU

Nakon razgovora u Ženevi i Briselu u četvrtak (13.1.) će se razgovori nastaviti u okviru Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS). I SAD i Rusija su članice te organizacije, koja je nastala 1975. godine, tokom Hladnog rata.

Osim toga, ministri spoljnih poslova EU za četvrtak i petak planiraju razgovore o Rusiji, evropskoj bezbjednosnoj politici i ulozi EU vezano i za NATO i SAD. Komesar EU za spoljnu politiku Žozep Borel indirektno je optužio SAD i Rusiju da pregovaraju preko leđa onih koje ta situacija pogađa.

-pročitajte još:  Baltičke države između zabrinutosti i nade

Tokom posjete Rimu u ponedjeljak, njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok ponovo se založila za oživljavanje takozvanog „normandijskog formata“, koji je zamrznut od 2019. godine. On bi Rusiji i Ukrajini omogućio da direktno pregovaraju, uz posredovanje članica EU, Francuske i Njemačke.

„Dobiti vrijeme za diplomatiju"

Čitava ova sedmica je, dakle, ispunjena zasjedanjima različitih tijela o pitanjima bezbjednosne politike u Evropi. Rusko-američki politički stručnjak Dmitri Alperovič u intervjuu za DW kaže: „Stvarno vjerujem da je dobro smanjiti tenzije, ali u suštini moramo i dalje da ostavimo otvorenom mogućnost da dođe do rata."

Alperovič je šef analitičkog centra „Silverado policy accelerator" u SAD i ocjenjuje da je dobro ukoliko dvije strane sada započnu razgovore o kontroli naoružanja, jer bi oni mogli da potraju godinama: „Za to vrijeme bi se naravno izbjegao rat. Najbolji mogući izlaz iz situacije je da se dobije na vremenu za diplomatiju.

Slično to vidi i generalni sekretar NATO. Stoltenberg smatra da je dobro što se Moskva vratila za pregovarački sto, ali i upozorava na prevelika očekivanja: „Ti sastanci neće riješiti sve probleme.“

Stoltenberg je istakao da je još u vrijeme kada je bio norveški premijer znao kako se sa Rusima prave kompromisi. „Nadam se da postoji dobra volja i na ruskoj strani. Kod NATO postoji“, rekao je Stoltenberg. Radi se o angažmanu za novi proces, kako bi se spriječili oružani sukobi u Evropi. „Želimo da postignemo dogovor o putu naprijed i o seriji daljih sastanaka."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu