Nasilni protesti zbog najavljenih deložacija | Politika | DW | 10.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

izrael

Nasilni protesti zbog najavljenih deložacija

Najava da će četiri palestinske porodice biti deložirane iz svojih kuća u istočnom Jerusalimu izazvala je žestoke proteste. Sudska odluka o tome za sada je odložena, ali napetost ne popušta.

Izrael danas slavi osvajanje Istočnog Jerusalima - eskalacija nasilja je počela već ujutro. Pritom se situacija pogoršala tokom vikenda.

Više od 300 ljudi povređeno je u najgorim sukobima Palestinaca i izraelskih snaga bezbjednosti u posljednjih nekoliko godina. Takođe su prijavljeni protesti iz nekoliko drugih gradova, uključujući izraelski lučki grad Haifu, gdje su vršena hapšenja nakon što su demonstranti pokušali da probiju policijski kordon.

Vrhovni sud Izraela trebalo je da danas (10.5.) odluči da li četiri porodice koje tu žive moraju da napuste svoje domove – u korist izraelskih doseljenika. Ročište je za sada odloženo.

Inače prilično tiha četvrt Šeik Džarah u istočnom Jerusalimu posljednjih dana je uzavrela. Svake večeri se protestuje. Vrhovni sud Izraela trebalo je da danas (10.5.) odluči da li četiri porodice koje tu žive moraju da napuste svoje domove – u korist izraelskih doseljenika. Ročište je za sada odloženo.

Ali ljudi se i dalje svake večeri okupljaju kako bi zajedno bili na iftaru, zajedničkom objedu tokom ramazana. U tu svrhu, ispred kuće porodice Al Kurd, jedne od četiri kojima prijeti deložacija, postavljena je dugačka trpeza.

Iftar ispred kuće porodica kojima prijeti deložacija

Iftar ispred kuće porodica kojima prijeti deložacija

Od prekoputa ih posmatraju jevrejski naseljenici. Nakon presude koju je sud donio prije desetak godina, oni su zauzeli kuću na drugoj strani ulice i odatle izbacili palestinsku porodicu.

„Četvrt Šeik Džared je svjedok sistematskih napora izraelske (okupacione) vlade da zauzme naše kuće. Postoje jasni dogovori između organizacija naseljenika i izraelskog pravosuđa da nas izbace iz naših kuća", tvrdi Mohamed al Kurd, mladi Palestinac, čijoj porodici prijeti deložacija.

Prije nekoliko večeri, jevrejske naseljenike posjetio je i Itamar Ben-Gvir, desno ekstremistički poslanik Kneseta. Zajedno sa drugim ultradesničarima on je pozvao na „zaštitu" od demonstranata i arapskih komšija.

Čitave večeri bilo je verbalnih provokacija, između onih koji demonstriraju i naseljenika letjele su limenke, kamenje i plastične stolice. Intervenisali su i specijalci izraelske policije i tokom večeri uhapsili nekoliko palestinskih aktivista.

Hapšenja

Hapšenja

„Više se ne bojim", kaže Murad Atia. Ona ima 25 godina, učiteljica je arapskog i živi tu u komšiluku. „Ovo su naše kuće. Ako pokažemo strah, oduzeće nam naše kuće. Onda možemo samo da se spakujemo i odemo".

Sudske presude u korist doseljenika

Sudski i politički sporovi između stanovnika četvrti Šeik Džared i naseljeničkih organizacija traju već duži niz godina. Još 2008. sud je presudio u korist doseljenika i naredio da se jedna kuća u tom palestinskom kvartu deložira. Otada se izraelski i palestinski aktivisti okupljaju na malim protestima protiv daljeg preuzimanja kuća u komšiluku.

Prema informacijama izraelskih organizacija za ljudska prava, trenutno je ugroženo osam porodica, četiri bi mogle da izgube svoje kuće nakon ramazana, a još četiri u avgustu. U ostalim slučajevima postupci su još uvijek u toku.

Pored male enklave naseljenika putić vodi do kuće Abdelfataha Iskafija. I njegovoj porodici prijeti deložacija i on brine kako će se situacija razvijati u narednih nekoliko dana ili nedjelja. „Djeca su veoma napeta", kaže. „Gdje da odemo, mi i još tri porodice? Iznajmljivanje kuće u ovom kraju košta između 3.000 i 5.000 američkih dolara, to mogu sebi da priušte samo stranci", kaže Iskafi, misleći na visoke stanarine u diplomatskoj četvrti. „Mi smo prilično skromni ljudi, nismo bogati. Izbjeglice smo i posjedujemo samo svoje kuće."

Ideološke naseljeničke grupe"

Četvrt Šeik Džarah nalazi se na brdu u istočnom Jerusalimu, na desetak minuta hoda od starog grada. Više diplomatskih misija i međunarodnih organizacija tu imaju svoje kancelarije i rezidencije. U susjedstvu je i mjesto za koje se vjeruje da je grob Pravednog Simona, koje uglavnom posjećuju ultraortodoksni Jevreji.

Prema tvrdnjama izraelske nevladine organizacije „Ir Amim", četvrt Šeik Džarah, kao i okrug Siluan u južnom djelu grada, posljednjih godina „pod velikim su pritiskom ideoloških naseljenika".

Borba protiv deložacija odslikava suštinu izraelsko-palestinskog sukoba. Kao i mnogi drugi Palestinci, i porodica Iskafija morala je da tokom Izraelsko-arapskog rata 1948. napusti svoju kuću u zapadnom Jerusalimu i pobjegne u istočni dio grada, kaže on. Drugi su pobjegli u Gazu ili susjedni Jordan, i tamo ostali nakon što je 1948. osnovan Izrael.

Pedesetih godina je Jordan, koji je tada upravljao Istočnim Jerusalimom i Zapadnom obalom, nastanio neke od palestinskih izbeglica u četvrt Šeik Džarah, uz pomoć agencije UN za pomoć palestinskim izbeglicama, UNRWA. Oni su se zauzvrat odrekli izbjegličkog statusa.

Ali poslije Šestodnevnog rata 1967, Izrael je najprije okupirao Istočni Jerusalim, zatim to područje anektirao i cio Jerusalim proglasio za glavni grad zemlje.

„Diskriminatorsko zakonodavstvo"

Deložacije sprovodi organizacija „Nahalat Šimon". Oni tvrde da su zemlju kupili od dvije jevrejske organizacije koje (bi trebalo) da su je posjedovale krajem 19. vijeka. Za zamjenika gradonačelnika Jerusalima i predstavnika naseljenika Arijeha Kinga, palestinske porodice su u najboljem slučaju „skvoteri“, dakle oni koji su kuće bespravno okupirali.

„Ta zemlja pripada Jevrejima već više od sto godina. Oni su tu oduvijek živjeli i ona pripada njima", kaže King. „Ono što se promijenilo jeste da Arapi sad odjednom tvrde da je to njihova zemlja i da ne prihvataju da su Jevreji njeni vlasnici."

King očekuje da će sud uskoro odlučiti da kuće moraju biti deložirane – pa čak i ako bi to dovelo do većih napetosti. „To je vrlo mali, lokalni sukob, on ne utiče na ostatak Jerusalima ili Izraela. Riječ je o nekoliko arapskih porodica koje su prekršile zakon".

Situaciju pogoršava činjenica da izraelski zakon sprečava Palestince da traže pravo na imovinu ili kompenzaciju za imovinu koju su izgubili u Izraelsko-arapskom ratu 1948. – za razliku od Izraelaca, koji mogu da podnesu tužbu za izgubljenu imovinu.

Protesti ne prestaju

Protesti ne prestaju

„Pravni osnov za ove deložacije je diskriminatorsko zakonodavstvo", kaže Hagit Ofran, predstavnik izraelske organizacije „Mir sada" (Peace Now) koja se bori protiv naseljavanja. „To nije neki čisto pravni slučaj, to je politička stvar do koje se dolazi pravnim sredstvima", kaže Ofran. „Suđenja su samo sredstvo za iseljavanje stotina Palestinaca iz Šeik Džaraha ili Siluana kako bi ih zamijenili naseljenicima".

Kritike iz UN i EU

Vrhovni sud Izraela predložio je kontroverzni kompromis između doseljeničkih organizacija i palestinskih porodica. Prema tom prijedlogu, palestinske porodice trebalo bi da prihvate izraelskog vlasnika, a da zauzvrat dobiju pravo na zaštićeni zakup kuće. Palestinska strana je to odbila.

Planove o naseljavanju u međuvremenu su osudile Ujedinjene nacije, Evropska unija, kao i neke druge zemlje. Deložacije izazivaju „ozbiljnu zabrinutost". „Takve akcije su, prema međunarodnom humanitarnom pravu, nezakonite, i samo podstiču napetost", rekao je ovog vikenda portparol EU Peter Stano.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu