Nasilje protiv žena u Saudijskoj Arabiji – Poziv u pomoć preko Twittera | Politika | DW | 21.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Saudijska Arabija i položaj žena

Nasilje protiv žena u Saudijskoj Arabiji – Poziv u pomoć preko Twittera

I u Saudijskoj Arabiji je jedna mlada žena preko Twittera pozvala u pomoć. Zbog toga što se usprotivila prislinoj udaji roditelji je maltretiraju. Slučaj oslikava tešku situaciju u kojoj su saudijske žene.

Poziv u pomoć stigao je prvog januara. "Ja sam R.R.", napisala je mlada žena na Twitteru. "Stalno me tuku, loše se odnose prema meni i maltretiraju me. To je tako posljednjih deset godina tokom kojih sam izložena najlošijim formama nasilja, uznemiravanja i psovki od mog oca i moje majke", napisala je ova žena i dodala da ne zna kako dalje. "Razmišljam o samoubistvu. To mi se čini najboljim rješenjem. Jer prisiljena sam na udaju za muškarca koji je deset godina stariji od mene."

Vijest je odmah primijećena na društvenim mrežama. Pod Hastag-om "Spasimo Rin" brojni korisnici društvenih mreža su izrazili svoju solidarnost. Naveli su da su ponosni na "R.R." jer se usudila usprotiviti.. Pri tome treba javno obznaniti postupke njene porodice, napisao je jedan korisnik. Ako su žene zlostavljane o tome se ne smije šutjeti jer će se inače takvi zločini ponavljati, naveo je drugi korisnik. I brojni drugi korisnici su zatražili pomoć za ovu ženu.

Drugi su se pak distancirali. Jedan korisnik je izrazio svoje temeljno protivljenje ideji o samostalnim ženama. "Feministkinje nas opterećuju tako što tvrde da su žene jake i da su iznad onih koji njima vladaju", napisao je jedan korisnik. Mora se najprije ustanoviti da li je slučaj uopće istinit, napisao je drugi.
Sve sumnje u autentičnost poziva u pomoć su otklonjene istog dana kada je "Centar za evidentiranje nasilja u obitelji" počeo istraživati slučaj. Vlasti su informirane i poduzete su neophodne mjere, saopćeno je nakon toga. 

Više od trećine saudijskih žena ja najmanje jednom doživjelo nasilje u porodici, pokazuju ispitivanja javnog mnijenja

Više od trećine saudijskih žena ja najmanje jednom doživjelo nasilje u porodici, pokazuju ispitivanja javnog mnijenja



Nasilje u obitelji masovni fenomen


Nasilje u obitelji je u Saudijskoj Arabiji doduše od 2013. godine zabranjeno. Kritičari ipak navode da zakon nije dovoljno konsenkventno proveden. Studija, objavljena u novembru 2018. godine, navodi da je više od trećine – 35 posto – saudijskih žena najmanje jednom u životu doživjelo fizičko nasilje.

Jedno ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo saudijski "Nacionalni centar za istraživanje javnog mišljenja" 2018. godine je pokazalo da 73 posto ispitanih žena svoje muževe vidi kao osobe od kojih dolazi najviše nasilja prema članovima porodice. 83 posto ispitanih je k tomu izjavilo da se nasilje nad ženama u osnovi dešava u vlastitom stanu, jer su žene tamo najranjivije.
 

Kulturološke pretpostavke

Nasilje nad ženama se odvija u jednom velikom ideološkom i kulturološkom kontekstu, navodi se u knjizi socijalne antropologinje Madawi al-Rasheed, koja predaje u London School of Economic. Jer žene, kako ona navodi, u Saudijskom kraljevstvu imaju centralnu – iako pasivnu – zadaću da prezentiraju Kraljevstvo prema vani i unutra kao religijski utemeljenu državu. Ovo Madawi piše u svojoj knjizi pod nazivom "A most masculine State. Gender, Politics and Religion in Saudi-Arabia".

Odnos spolova u ideologiji koju širi državno vodstvo slovi kao mjerilo njenog konfesionalnog i time političkog identiteta, piše dalje Al-Rasheed.

Svaka promjena odnosa među spolovima znači stoga i promjenu političke struktue, navodi ona. "Stoga su opsjednutost njihovim tijelima, njihovim izgledom, njihovoj odvojenosti od muškaraca, njihova čistoća i njihova seksualnost su postali signali koji obilježavaju granice nacije."

Princ prestolonasljednik Mohamed bin Salman

Princ prestolonasljednik Mohamed bin Salman


Uloga koja je predviđena ženama se sastoji u tome da se pokoravaju muškarcima i posebice religijskim učiteljima. Ova slika pasivne, podređene žene se održava desetljećima. Tako indirektno biva olakšano i nasilje protiv žena koje su shvaćene kao bića koja, prema vladajućoj ideologiji, nemaju vlastitu volju i ne trebaju je imati, navodi ova sociologinja.

Podsjećanje na prethodni slučaj

Zbog posljedica te idologije je i "R.R." mogla patiti. Njen slučaj podsjeća na slučaj Rhaf Mohammed Alqunun. U to vrijeme 18-godišnjakinja je početkom 2019. godine letjela preko Tajlanda u Kanadu jer je, kako je navela, strahovala od nastavka malteretiranja od strane njene porodice. Nakon što se usprotivila prisilnoj udaji ona je pola godine bila zatočena kod kuće. U to vrijeme se ona navodno odrekla islama. Ta odluka u Saudijskom kraljevstvu može voditi do smrtne kazne. 
 

Pravne mjere

Međutim nedavno je Kraljevstvo napravilo određene korake u pravcu većih prava na slobodu za žene. Tu spada i niz mjera protiv nasilja u obitelji. Nakon zakona, koji je usvojen 2013. godine, kojim je definirano da je nasilje u obitelji kažnjivo, 2018. godine je stupio na snagu zakon kojim se i uznemiravanje definira kao ilegalno. Osuđeni prijestupnici mogu dobiti kaznu do pet godina zatvora. 2019. godine je uspostavljena telefonska linija, koju vode ženske uposlenice, gdje se žene 24 sata dnevno mogu javiti ukoliko su žrtve nasilja u obitelji. I kada je riječ o uznemiravanju i za njega postoji telefonska linija na nacionalnom nivou koja radi 24 sata dnevno.

U ljeto 2019. godine k tomu je oslabljen tzv. Zakon o starateljstvu kojim su do tada ženama bila uskraćena osnovna prava poput slobode putovanja ili samostalnog podnošenja zahtjeva za pasoš. Ovaj zakon je muškarcima osigurao moć upravljanja nad ženama što ih je često učinilo potpuno ovisnim o njima i otvorio tako put ka potencijalnoj zloupotrebi.
 

Zabrinutost kraljevske obitelji

No kako rigidno saudijsko državno vodstvo u slučaju dvojbe i dalje postupa prema ženama pokazalo se koncem decembra. Nekoliko dana uoči Nove godine je saudijska borkinja za ljudska prava Ludschain al-Halthulul osuđena na skoro šest godina zatvora, polovicu od toga uvjetno. Al Hathul se zalagala za prava žena da same voze automobil. To pravo im je u međuvremenu dato. No državno rukovodstvo je očigledno zamjerilo al-Hathlul njenu borbu za ovo pravo. Tako su vlasti aktivistiknju optužile da je željela srušiti sistem vladavine u zemlji. Presuda pokazuje koliko državno vodstvo vodi računa o javnoj slici žene. Jer, zabirnutost očigledno glasi: ako se ta slika promijeni, onda se mijenja i kompletna društvena struktura – sa nesagledivim konsekvencama za vladajuću kraljevsku obitelj.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!