1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Napad na novinarku i dalje nerazjašnjen

11. januar 2014

Uoči Nove godine, ukrajinske vlasti su svakodnevno izvještavale o istrazi o napadu na novinarku Tetianu Chornovol. No sada o tome šute. Opozicija međutim želi provesti vlastitu istragu.

https://p.dw.com/p/1AogL
Tetiana Chornovol napadnuta je 25. decembraFoto: privat

Istraga u vezi sa napadom na novinarku Tetianu Chornovol, koja poznata po svom kritičkom izvještavanju prema vladi u Kijevu, protiče sporo, kritizira ukrajinska opozicija. Pawlo Petrenko, poslanik Domovinske stranke, prebacuje vlastima da nemaju stvarnog interesa za razjašnjenje ovog slučaja. „Policija pokušava tako predstaviti slučaj kao da su počinitelji neki huligani i da je Tatiana Chornovol jednostavno bila u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu. No sasvim je jasno da je ovaj slučaj politički motiviran“, kaže Petrenko za Deutsche Welle. On naglašava da je ova novinarka među organizatorima proeuropskih demonstracija održanih na kijevskom Trgu nezavisnosti. Osim toga, ona je novinarka, kako on kaže, otkrila postojanje ilegalnih prihoda Državnog tužiteljstva i Ministarstva unutarnjih poslova.

Pro-europäische Proteste in Kiew, Ukraine, nach Überfall auf Journalistin Tetjana Chornovol
Protesti u Kijevu nakon napada na novinarku ChornovolovFoto: picture-alliance/dpa

Novinarka i aktivistkinja u nevladinom sektoru Tetiana Chornovol napadnuta je 25. decembra na autoputu prema Kijevu. Nepoznati napadači su Chornovolu brutalno pretukli.

Činjenice se zanemaruju

Pet osumnjičenih u ovom slučaju je već uhapšeno, za još jednim je u toku potraga, izvijestio je Mykola Tschyntschyn, šef Odjela za istragu ukrajinskog Ministarstva unutarnjih poslova na jednom sastanku sa ambasadorima SAD-a i EU održanom 30. decembra. Prema informacijama koje je on prezentirao ispitano je više od 50 svjedoka. Također su pregledani i snimci nadzorne kamere na auto putu na kojem se napad dogodio.

No opozicija se ne želi osloniti na istragu koju provode vlasti. Petrenko stoga najavljuje da će biti formiran tim sastavljen od bivših visokorangiranih službenika policije koji će paralelno provesti istragu o napadu na Chornovolovu. Očekuje se da će ovaj tim biti formiran odmah nakon zimske parlamentarne pauze. No kako kaže Petrenko, istražitelji iz redova opozicije već sada provjeravaju sve dokaze koje su im vlasti dostavile. Opozicija stoga uskoro namjerava objaviti rezultate svoje istrage.

„Policija „previđa“ činjenice koje proturječe zvaničnoj verziji, a prema kojoj su napadači obični huligani,“ kritizira i Ihor Luzenko, zamjenik komandanta šatorskog naselja koje su postavili demonatranti na kijevskom Trgu nezavisnosti. No on ipak ne želi prerano izlaziti u javnost sa svim činjenicama. Stoga samo kaže da je novinarku Chornovol, u noći u kojoj se dogodio napad, pratilo ne jedan, već više automobila. „Ukoliko su izjave osumnjičenih tačne, one moraju biti u skladu sa snimcima video kamere. Ipak, to za sada nije poznato“, kaže Luzenko.

Istražitelji pod pritiskom?

Ukraine Kiew Anit-Regierungsproteste - Menschenmenge
Antivladini protesti u Kijevu u čijoj organizaciji je sudjelovala i napadnuta novinarkaFoto: picture-alliance/dpa

I aktivisti na zaštiti ljudskih prava zahtijevaju temeljitu istragu napada na ovu novinarku. Jewhen Sacharow, šef Organizacije za zaštitu ljudskih prava iz grada Charkiwa kaže da je bijesna zbog toga jer policija čak pokušava proglasiti odgovornom za taj čin opoziciju. „Tvrdnje policijskih službenika po kojima braća Vitalija Klitschka, održavaju veze sa kriminalnim krugovima su neistinite. Tu bi se čak trebalo sudski djelovati“, kaže Sacharow. Prema njegovom mišljenju istražitelji Ministarstva unutarnjih poslova se ne pridržavaju principa pravne države. On kaže da su istražitelji pod pritiskom svojih nadređenih i svoje odluke ne donose slobodno. „Istražitelji jednostavno nemaju mogućnost slijediti sve tragove i motive“, kaže on.

Mykola Kosyrjew iz Helsinškog komiteta Ukrajine smatra da je napad na Chornovolovu jedna vrsta cenzure kojoj sada pribjegava državna vlast. „U vrijeme Sovjetskog saveza postojala je posebna služba za cenzuru koja je provjeravala sve publikacije i nije dozvoljavala objavljivanje tekstova koji su bili kritički prema vladi“, kaže Kosyrjew. On smatra da današnji režim u Ukrajini koristi fizičko nasilje i represiju protiv novinara kao formu cenzure. To bi, prema njegovom mišljenju, svim drugim novinarima trebalo jasno pokazati da bi im se moglo dogoditi isto.

Autori: Alexander Sawizk/ Markian Ostaptschuk

Odgovora urednica: Belma Šestić