Nakon incidenata iz Prijedora poručuju: ″Postoji država, ma kakva da je, ali postoji″ | Politika | DW | 18.02.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

nacionalistički izgredi

Nakon incidenata iz Prijedora poručuju: "Postoji država, ma kakva da je, ali postoji"

Na zasjedanju Skupštine Grada Prijedora u srijedu nije se, kao što je najavljeno, raspravljalo o nacionalističkim izgredima koji su uznemirili povratnike. "90-te se ne mogu ponoviti", smiruje situaciju Mirsad Duratović.

Glavna ulica u Prijedoru

Glavna ulica u Prijedoru

"Ljudi su u strahu. Tek sad se ispoljavaju traume koje su proživjeli. Nismo ni one stare još uspjeli riješiti, a već imamo nove, koje se samo nadovezuju. Takvi ispadi mirišu na devedesete, na sve ono sto se ovdje desilo. Uz incidente i zatvorenost zbog korone sjećanja na logore i sva ona dešavanja 90-tih automatski se vraćaju. Nije jednostavno”.

Ovako Seida Karabašić, iz udruženja Prijedorčanki ‘Izvor’ komentira incidente, koji su obilježili kraj prošle i početak nove godine u njenom gradu. Tamo su se ponovo mogle čuti nacionalisticke parole a grupe ljudi paradirali su centrom Prijedora veličajući osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića  uz bakljadu i zastave. Desilo se to uoči obilježavanja 9.januara, Dana RS-a, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Otvorene stare rane

Upravo su ti incidenti potakli stare rane u gradu sa najvećim brojem u Hagu osuđenih ratnih zločinaca. Početkom 1992. je na  području opštine Prijedor formirano oko 20 manjih i većih logora za nesrpsko stanovništvo a grad je dospio u centar pažnje svjetskih medija kada je američki novinar Roy Gutman prvi put izvijestio o postojanju logora Omarska i 199.3 za njegovo izvještavanje o bosanskim logorima smrti dobio Pulicerovu nagradu.

U Prijedor, grad "bijelih traka" i masovnog stradanja Bošnjaka i Hrvata 90-tih, vratilo se, prema ranijim procjenama, 10-12.000 Bošnjaka od 50.000, koliko ih je tu živjelo prije rata i svega 1.500 od 6.500 Hrvata koji su nekada naseljavali prijedorsku opštinu. Ona je, po posljednjem popisu, brojala ukupno 112.000 stanovnika. Povratnici su se uglavnom vratili u okolna sela, ali u samom gradu ih je veoma malo. Trenutno, veliki broj mladih ljudi napušta Prijedor, tako da se podaci o broju Bošnjaka i Hrvata koji tamo žive mijenjaju iz dana u dan. Bivši logoraš i jedan od prvih povratnika u Prijedor Sudbin Musić,  koji se brine o starim i onemoćalim sugrađanima, smatra da u Prijedoru trenutno nema više od 5.000 - 6.000 Bošnjaka a da je broj Hrvata iznimno nizak.''

Željko Ražnjatović Arkan sa svojim trupama u oktobru 1995. u Prijedoru, 50 km od Banjaluke

Željko Ražnjatović Arkan sa svojim trupama u oktobru 1995. u Prijedoru, 50 km od Banjaluke

Najveći dio preživjelih logoraša Tomašice, Omarske, Trnopolja, Manjače, Keraterma živi sada u Engleskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj  a najveća grupa prognanih Prijedorčana nastanjena je u američkom Saint Louisu.

Njih a posebno njihovu rodbinu i poznanike, koji su se vratili, uznemirili su incidenti, koji su otvorili stare rane. Povratnici ne kriju da su uznemireni, ali navode da vjeruju u Gradsku upravu, jer bi ona "to morala da riješi”. U mikrofon većina ne želi govoriti.

Odmahuju rukom i njihove komšije Srbi, koji se “dobro paze da ne bi rekli nešto što ne treba”. I oni koji se usude da nešto kažu, žele ostati anonimni.  Kako navode, nije vrijeme za javne istupe, ali ističu "da je Prijedor mnogo širi od onih umova koji ga vraćaju unazad veličanjem zločinaca i nacionalističkom retorikom!"

Zašto se ne kažnjavaju počinioci?

Mnogi se pitaju, posebno na društvenim mrežama, zašto se ne kažnjavaju oni koji izazivaju incidente i hoće li se oni u budućnosti krivično goniti. Mi smo to željeli pitati novog gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora, čijim je polaganjem zakletve u srijedu (16.2.2022.) počela sjednica Skupštine Grada Prijedora. Na upit za intervju iz ureda gradončelnika smo dobili pisanu izjavu u kojoj se navodi slijedeće: ''Svi grafiti  neprimjerenog sadržaja u Prijedoru nemaju mjesto te se tako prema njima i odnosimo. Ja, kao gradonačelnik, mogu da kažem da se Gradska uprava Prijedor zalaže za suživot, mir i toleranciju. S tim u vezi mogu da kažem da je razgovor naš najbolji saveznik te se na taj način i dogovoramo između sebe u Prijedoru jer nikom nije u interesu bilo kakav incident bilo sa koje strane. Sve ostalo prepuštamo nadležnim institucijama da urade svoji dio posla."

Predsjednik Skupštine Grada Prijedora Mirsad Duratović kaže da ne ide sve tako brzo kako narod misli i da se trebaju ispoštovati određeni zakonski normativi. Dodaje i da ne postoji opasnost ponavljanja devedesetih, jer: "Postoji država, ma kakva da je, ali postoji. Tu mislim i na državne institucije, i SIPU, i Oružane snage. To ko hoće da vidi, zna da je apsolutno nemoguće da se desi nešto slično kao 90-tih. Međutim, niko ne može spriječiti incidente. Toga će uvijek biti. A tu je i Amerika, pa i EU, koja neće dozvoliti bilo kakve nemire, razmjera rata!"

Duratović, koji živi u povratničkom naselju nekoliko kilometara od Prijedora, kaže i:

"Budala će uvijek biti. Ovo sto se desilo 9. januara, to su bili huligani. Naravno da institucije to trebaju sankcionirati  i osuditi.”

Predsjednik Skupštine Grada Prijedora Mirsad Duratović moli se na mezarju - on je izgubio 47 članova porodice i jedini je bivši dječak-logoraš kojem je u RS-u priznat status žrtve torture

Predsjednik Skupštine Grada Prijedora Mirsad Duratović, izgubio je 47 članova porodice i jedini je bivši dječak-logoraš kojem je u RS-u priznat status žrtve torture

Zbog čega su onda reakcije Gradske uprave nakon incidenata i ovaj put izostale?

Duratović kaže da to nije zbog pasivnosti vlasti, već zbog specifične situacije u kojoj je grad bio u vrijeme incidenta. Međutim, Istraga je pokrenuta, izdvojeni su snimci, predmet je predat u Tužilaštvo i očekuje se kvalifikacija ovog djela.

O incidentima u januaru 2022. i kažnjavanju počinilaca trebalo se razgovarati u srijedu 16.2.2022. na sjednici Skupštine opštine Prijedor ali je pitanje za sada skinuto sa dnevnog reda. Gradska skupština trebala se baviti i pitanjem bezbjednosne situacije i razmotriti  kako spriječiti nastavak ove, ne baš pohvalne matrice nacionalističkih izgreda, koji su zahvatili Prijedor.

Skupština grada Prijedora je već raspravljala o pitanju međunacionalne i međuetničke netrpeljivosti, kada su se pojavili prvi grafiti koji veličaju ratnog zločinca Mladića, te grafiti s pogrdnim riječima i prijetnjama, na stadionu premijerligaša BiH, nogometnog kluba Rudar u decembru 2021.godine. To je okarakterisano kao krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. I na tome se sve završilo.

Zatočenici logora u Prijedoru 13.8.1992, u koji je toga dana Crvenom krstu i nekolicini novinara bilo dozvoljena kratka posjeta

Zatočenici logora u Prijedoru 13.8.1992, u koji je toga dana Crvenom krstu i nekolicini novinara bilo dozvoljena kratka posjeta

Duratović: Treba vjerovati Gradskoj upravi

Predsjednik Skupštine Grada Prijedora Mirsad Duratović je bivši zatočenik prijedorskih logora a kao dječak je preživio “živi štit” i nakon toga odveden u logor Omarska, zatim u Manjaču i na kraju u Trnopolje. On je i prvi bivši logoraš kojem je u Republici Srpskoj priznat status žrtve ratne torture a tokom rata je ostao bez 47 članova porodice.

Kada je riječ o incidentima u Prijedoru, on kaže da je borba stvarna, moguća i da ne treba donositi prerane zaključke. “Socijalne mreže”, kako navodi, “doprinose svemu pomenutom, pa je teško dati razumna rješenja i riješiti probleme”. Duratović ističe da treba vjerovati Gradskoj upravi da će riješiti ovaj problem i da ne treba dizati nepotrebnu paniku, zbog suživota i dosadašnjeg rada na rješavanju međuetničkih i međunacionalnih problema.

I naš drugi sugovornik, koji je želio ostati anoniman, ističe da vjeruje u vlasti da će riješiti probleme. Pa ipak naglašava da je u "konstantom strahu od neizvjesnosti" i da "nije lako biti Bošnjak u Prijedoru" ovog momenta.

To isto misli i Seida Karabašić, čije se udruženje bavi prikupljanjem informacija o nestalim osobama, pruža podršku žrtvama i svjedocima ratnih zločina i pokušava izgraditi kulturu sjećanja. “Jasno je i da cijela politička situacija doprinosi svemu ovom. Uz strah, neizvjesnost i ponovne trauma koje nosimo, pitamo se sta je sljedeće?”, kaže ona i tužno zaključuje: ",Još se borimo sa sjenkama prošlosti a ustvari kao da je opet proživljavamo!"

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu