" Najtrazeniji ratni zlocinci moraju biti uhapseni ! "

Tijekom 11 godina postojanja, Haaski sud, pokazao je , da
je “transparentna medjunarodna pravda moguca”, rekao je Meron. Deset godina nakon genocida u Srebrenici, vazno je da ovaj Tribunal nastavi uzivati podrsku medjunarodne zajednice, jer pokazuje -- da se takvi zlocini u buduce nece tolerisati, a da krivci ostati nekaznjeni, rekao je na kraju Meron. Narednog mjeseca,
Meronu istice mandat predsjednika ICTY-a, nakon cega ce biti jedan od apelacionih sudija u Haagu.

Ukoliko se glavni krivci za ratove u bivsoj Jugoslaviji s kraja proslog
stoljeca, ne privedu pred Haaski tribunal, povjesni znacaj i uloga ovog suda, ali i pojam medjunarodne pravde, mogli bi biti ugrozeni. Ovako se u svom oprostajnom govoru, delegatima 60-tog redovnog zasjedanja Opce skupstine UN-a,
obratio predsjednik Haaskog suda (ICTY), americki sudac, Theodor Meron, podnoseci 12-to godisnje izvjesce o radu ove institucije UN-a:
“Nad historijskim ostvarenjima ovog Tribunala, mogla bi ostati tamna sjena, ukoliko se glavni pocinioci zlocina ne privedu pred lice pravde u Haag”, dodao je.

No, i pored strasnih zlocina, “za razliku od ljudi u drugim regionima pogodjenim ratom,
gradjani na podrucju bivse Jugoslavije, u neku su ruku sretni”, rekao je Meron. “ Zato jer su imali Haaski tribunal”. On je potom govorio o znacaju, da su prakticno, svi ratni zlocini u minulom ratu na Balkanu registrovani. To bi trebalo da znaci, da ne moze biti historijskih fasifikata; vjerovati je da su i lekcije za buducnost naucene, te da ce se pomirenje medju narodima bivse Jugoslaviji dovrsiti:

“Haaski tribunal je napravio historijski ‘rekord’ o svim zlocinima pocinjenim u tom
ratu”, kazao je Meron. Sa najvaznije govornice UN-a, on je podsjetio, kako je upravo rad ovog tribunala posluzio kao osnova za okoncanje rata, a sluzi i kao baza za utvrdjivanje istine u procesu pomirenja.

Haski tribunal je doprinjeo da se nakon uspostavljanja individualne krivicne
odgovornosti, prema onima koji su zloupotrijebili svoje liderske i politicke
polozaje, “skine [kolektivna] odgovornost sa naroda i etnickih skupina, koji ne mogu za sva vremena snositi posljedice zbog zlodjela svojih vodja”, rekao je odlazeci predsjednik ICTY-a.
Meron je ponovio, koliko je vazno da se, kako je rekao – inzinjeri srebrenickog genocida, Karadzic i Mladic suoce sa licem haaske pravde
sto prije.

Govoreci isto tako o razini kooperacije Hrvatske sa Haaskim tribunalom, koju je ocjenio “zadovoljavajucom”, Meron je naglasio da vlada u Zagrebu i dalje ima otvoreni problem, jer nije uhitila i u Haag isporucila generala Antu Gotovinu. “Medju sedam preostalih haaskih bjegunaca su nazalost i tri najvaznija: Radovan Karadzic, Ratko Mladic ii Ante Gotovina”, rekao je Meron.

Pred delegatima Opce skupstine on je iznio uvjerenje, po kojem u ICTY-a i dalje vjeruju da se, “Mladic i Karadzic kriju izmedju Srbije i Crne Gore, ili Republike Srpske”. I pored “dramaticnog napretka” u proteklih sest mjeseci, u suradnji SiCG sa Haaskim sudom, (jer izrucena su 24 bjegunca), vlasti u Beogradi i Banja Luci i dalje izbjegavaju punu suradnju.
ICTY-u se i dalje ne dostavljaju informacije gdje se kriju dva najtrazenija haaska bjegunca, rekao je ovaj americki sudac. “Ukupno gledajuci suradnja Republike Srpske sa Tribunalom ostaje nedovoljna, jer od njih nismo dobili informacije o Karadzicu i Mladicu, niti su oni prebacili u Haag trazenu dokumentaciju o ratnim
zlocinima”, naglasio Theodor Meron.