1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Naftni embargo: EU demonstrirala jedva postignuto jedinstvo

1. juni 2022

Samit Evropska unije u Briselu udovoljio je Mađarskoj i donio odluku o polovičnom naftnom embargu protiv Rusije. Jedinistvo Unije s mukom je očuvano. Šta se može dalje očekivati?

https://p.dw.com/p/4C7BL
Belgien Brüssel | EU GIpfeltreffen - Olaf Scholz
Foto: Geert Vanden Wijngaert/AP/picture alliance

Kompromis je postignut tokom noći: do kraja godine bi EU trebalo da prestane da kupuje rusku naftu koja se isporučuje preko morskih luka.

Mađarska, Slovačka i Češka će u početku biti izuzete od embarga EU na rusku naftu - koja se isporučuje naftovodom. Uzgred, Bugarska i Hrvatska su takođe za sebe tražile i dobile izuzetke - duže prelazne periode za naftni embargo.

Najvažniji rezultat za šefove država i vlada na samitu u Briselu: očuvano je jedinstvo EU i zadržana sposobnost djelovanja. Olakšanje na sve strane.

Dobar poker

Bio je to „tipičan pregovarački poker EU koji na kraju ipak uspije", umiruju neke diplomate EU. Drugi vide prilično jasne pukotine u jedinstvu EU.

Čini se gotovo bizarnim da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski morao da opomene samit EU da se riješi spor oko embarga na naftu. „Interni sporovi samo dovode do toga da Rusija povećava pritisak na Evropu", rekao je Zelenski u svojoj video-poruci za sastanak u Briselu.

Mađarski premijer, Viktor Orban, povukao je prijetnju vetom - i time je oslobođen put do šeste runde drastičnih sankcija Rusiji, koja već tri mjeseca vodi rat u Ukrajini. Orban je ovog utorka imao rođendan i zauzvrat dobio veliki politički poklon od EU. On je nedjeljama uspješno odolijevao oštrijim sankcijama Rusiji jer je njegova zemlja potpuno zavisna od gasovoda „Družba" kojim je Sovjetski Savez snabdijevao bivše bratske komunističke države. To ime danas djeluje prilično zastarjelo.

Letonski premijer Krisjanis Karins kaže da je jasno da bi Rusija bila pogođena samo potpunim energetskim embargom.

„Potrebne su nam potpune i hitne sankcije za ugalj, naftu i gas. Zajedno idemo naprijed što je brže moguće. Važno je da ostanemo zajedno, da smo jedinstveni." Karins je govorio o „fantastičnom koraku" u pravom smjeru kako bi Rusiji otežalo finansiranje rata.

Ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrij Melnjik nazvao je naftni embargo „pola koraka". Ukrajinski političari neprestano kritikuju da previše novca od energetskih poslova nastavlja da teče u rusku ratnu kasu. 

Olaf Scholz (l),  Alexander de Croo (s), i Kyriakos Mitsotakis (drugi se desna) i Mark Rutte (d)
Najvažniji rezultat za šefove država i vlada na samitu u Briselu: očuvano je jedinstvo EU i zadržana sposobnost djelovanjaFoto: Olivier Matthys/picture alliance/AP

Efekat sankcija na Rusiju i EU

Međutim, efekat ovog embarga koji se odnosi samo na tankere - je ograničen. U potpunosti će stupiti na snagu do kraja godine, čime bi Rusija izgubila dvije trećine izvoza nafte u EU i što bi, prema proračunima agencije Blumberg, rezultiralo gubitkom od oko deset milijardi dolara za Rusiju.

Ruski izvoz nafte će se smanjiti na 10 odsto prethodnog obima - tek kada Njemačka i Poljska dobrovoljno prestanu da kupuju sirovu naftu iz „naftovoda Družba" - kao što su već najavile.

Mihail Krutihin, stručnjak za naftu iz Osla, za DW procjenjuje da će gubitak prihoda za ruski državni budžet biti još veći: Rusija bi od sljedeće godine ostala bez oko 25 odsto prihoda – oko 50 milijardi dolara. Teško je prodati naftu Aziji.

Drugi ekonomisti ističu da ne postoji direktna veza između energetskog biznisa i finansiranja ruskog agresorskog rata. Vojnici i oružje proizvedeno u Rusiji i dalje se plaćaju u rubljama koje Kremlj može da štampa preko centralne banke.

Ono što je, međutim, izvjesno je da će zbog ovog embarga - cijene energenata za potrošače u Evropi nastaviti da rastu i da inflatorni pritisak neće jenjavati.

Kada je u pitanju energija, stvari postaju ozbiljne

Predstoje dalji testovi jedinstva u EU - jer, što je više sankcija u energetskom sektoru, to su teže posljedice po države EU.

Viktor Orban poziva da se pažljivo razmisli o posljedicama sankcija. „Energija je ozbiljna stvar. To nije dječja igra. To znači da su nam najpre potrebna rješenja pa onda sankcije. Do sada smo se uvijek opredeljivali za sankcije, a onda razmišljali o posljedicama i mogućim rješenjima. Ali energija je rizična. Ovo je ozbiljna stvar." 

Viktor Orban
Viktor Orban: "Energija je ozbiljna stvar. To nije dječija igra"Foto: KENZO TRIBOUILLARD/AFP/Getty Images

Sada je odlučeno o postepenom ukidanju uvoza ruskog uglja i ruske nafte. Međutim, kada je riječ o sankcijama na uvoz prirodnog gasa, Austrija, Italija, a prije svega Njemačka, izjavljuju da će, bez nanošenja ozbiljne štete sopstvenoj privredi, od ruskog gasa moći potpuno da se oproste tek za nekoliko godina.

Međutim, Poljska i baltičke države, i naravno Ukrajina, zahtijevaju da se odmah prekine sa uvozom ruskog gasa.

Prema informacijama Saveta ambasadora EU, sedmi paket sankcija je već u pripremi - ali ne uključuje prirodni gas, već više trgovinskih barijera i prepreka za ruske kompanije i banke.

Afrika zabrinuta zbog žitarica

Predsjednik Afričke unije (AU), senegalski predsjednik Meki Sal, koji je bio gost samita putem video veze, takođe je pozvao da se razmotre posljedice sankcija.

Odluka da se državna ruska „Sberbanka" isključi iz platnog sistema SWIFT, afričkim zemljama otežava plaćanje uvoza žitarica ili đubriva iz Rusije. Prema Salovim riječima, to će pogoršati prehrambenu krizu u Africi, koja će nastati zbog izostalih isporuka žita iz Ukrajine. Sal je pozvao EU da sa Afrikom radi na pronalaženju rješenja.

Kancelar Olaf Šolc je na konferenciji za novinare Makiju Salu indirektno odgovorio: ne treba miješati uzrok i posledicu. Sankcije su neophodne. „Postoji razlog za to što mnogi građani u svijetu imaju poteškoća da se prehrane - to je ruski agresorski rat u Ukrajini. Odgovornost za opasnosti koje nam prijete očigledno snosi Rusija i njen predsjednik. Zato je toliko važno da pojačamo naše napore da omogućimo izvoz žita iz Ukrajine."

EU i Afrička unija stoga podržavaju inicijativu Ujedinjenih nacija da se za izvoz žitarica otvore ukrajinske crnomorske luke koje blokira Rusija. Evropska unija radi na alternativnim kopnenim putevima ka zapadu kako bi izvukla žito iz Ukrajine. U tom cilju za uvoz iz Ukrajine treba svesti na minimum carinske formalnosti za kamione, što do sada u praksi nije funkcionisalo glatko na granicama EU sa Ukrajinom.

Sporna tačka za sljedeći samit

Na sljedećem samitu EU krajem juna, šefovi država i vlada žele da odluče da li, kako i kada Ukrajina, Gruzija i Moldavija mogu da budu primljene u zajednicu.

Istočne zemlje članice EU su tu za brzu akciju. Veliki neto davaoci za fondove EU poput Njemačke, Francuske i Italije imaju tendenciju da usporavaju stvari. Biće to još jedan test sposobnosti EU da postigne konsenzus.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu