Nadaju li se Srbi podjeli Kosova?

Srbija je od početka godine dosta učinila na putu evropskih integracija i regionalne saradnje, ali su se iznenada nad taj proces nadvili oblaci, ocjenjuje za Radio Dojče vele Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih nauka.

Zveckanje oružjem u regionu

Upravo stoga u Brisel i odlazi dosta visoka delegacija, koja će pokušati da skrene pažnju na činjenicu da evropski zamor od proširenja može ostaviti loše posljedice na stabilnost Srbije i regiona, kaže Simić.

„Mislim da se te posljedice već osjećaju. U smislu jedne vrlo izoštrene retorike koja se čuje na primjer između Beograda i Prištine, ili ponekad između Beograda i Sarajeva, kao u slučaju Ejupa Ganića i onoga što se događa pred londonskim sudom. Tu je i pitanje predstojećeg iznošenja mišljenja Međunarodnog suda pravde u Hagu povodom Kosova, što je sve više nego dovoljno da poremeti stabilnost i u Srbiji ali i u susjednim zemljama. I može da dovede do vrlo neizvjesne situacije, u kojoj smo već čuli riječi zveckanja oružjem.“

Potajno se nadaju podeli Kosova

Posjeta Briselu dolazi i nakon poziva Evropskog parlamenta svim članicama EU da priznaju nezavisnost Kosova, što takođe može biti jedna od tema razgovora. Predsjednik „Naprednog kluba“ Čedomir Antić ocjenjuje da su srpske vlasti tokom proteklih godina više insistirale na formi, što nije popravilo poziciju Srba na Kosovu. Istovremeno, nije postojao nikakav program za reintegraciju Kosova u sastav Srbije, smatra Antić.

„Mislim da se naše vlasti potajno nadaju nekakvoj korekciji granica i nekoj simboličnoj podjeli Kosova i Metohije. Za to neprekidno stižu demanti iz evropskih zemalja. Očito se to pitanje neprekidno neformalno postavlja, ma koliko svi bježali od toga. Ja ne znam zašto bi neko demantovao nešto od čega se Srbija neprekidno zvanično odriče? Ko to onda predlaže ako to evropske zemlje demantuju, a Srbija to ne želi? Međutim, mislim da dugoročno mi taj problem nećemo riješiti. Naša država očito čeka trenutak kad jednog dana dobijemo kandidaturu, pa kad dočekamo tih 10 godina, koliko se u prosjeku čeka od kandidature, a u našem slučaju možda i duže, pa onda pred sam ulazak u EU građanima kažu: eto, to je samo formalno priznanje, pa to nije ništa u odnosu na naš ulazak u EU. I, naravno, onda će tome dodati onu čuvenu misao, koja je potpuno neprimjerena i ne baš inteligentna, a to je da ćemo mi sprečavati ulazak Kosova u EU.“

Srbija još fleksibilnija oko Kosova?

Državni vrh stiže u Brisel i uoči odluke Međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova. Nedavno je ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić izjavio da Srbija nakon toga očekuje nove pregovore, u kojima će Srbija biti „fleksibilnija“. Profesor Simić ističe da se samo može nagađati šta se krije iza te najavljene fleksibilnosti. U opticaju su razne teorije, od podjele Kosova i razmjene teritorija, pa do stolice Kosovu u UN u zamjenu za sjever Kosova i pojedine srpske enklave, kaže Simić.

„Mislim da je to dio cijelog ovog ambijenta, koji je dosta uzavreo, i u kome se pojavljuju mnoge stvari koje prosto nisu realne. I koje mislim da mogu da stvore, kako da kažem, pretjerana očekivanja. Neostvarenje tih očekivanja bi moglo da izazove opet neke opasne frustracije, i opasna nezadovoljstva, i da umanje bezbjednost, ili da dovedu do različitih incidenata.“

Čedomir Antić podsjeća da su srpski političari 2007. godine govorili o 95 procenata nezavisnosti Kosova. Ako ta fleksibilnost znači da sada govorimo o nezavisnosti Kosova između 95 i 100 posto, onda se postavlja pitanje o kakvom statusu govorimo, kaže Antić. Problem je, dakle, što se tri godine vodi politika formalnog odbijanja nečega da bi onda to u povoljnom trenutku prihvatili, zaključuje predsjednik Naprednog kluba.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Svetozar Savić