Počinje suđenje stogodišnjaku

Pet je do dvanaest. Još samo nekoliko godina i više niko neće moći biti izveden pred sud zbog svoje uloge koju je imao u nacionalsocijalizmu. Osumnjičeni ili nisu živi ili više ne mogu biti izvedeni pred sud. Njemačko pravosuđe trenutno se bavi sa 17 slučajeva ljudi osumnjičenih za zločine iz doba nacizma, od kojih niko nije mlađi od 95 godina. Od četvrtka će pred Okružnim sudom u Neuruppinu odgovarati stogodišnjak, koji je bio čuvar u koncentracionom logoru Sachsenhausen u blizini Berlina.

Državno tužilaštvo optužuje ga da je "svjesno i voljno" pomagao u ubijanju logoraša između 1942. i 1945. godine: optužnica ga tereti za, kako se po zakonu kaže, saučesništvo u ubistvu u 3518 slučajeva.

Konkretno, on je tokom svog rada u koncentracionom logoru, između ostalog doprinio strijeljanju sovjetskih ratnih zarobljenika. U navodima optužnice se navodi da se radi o pomaganju u izvršenju ubistava upotrebom otrovnog gasa. Zatvorenici su također ubijani neadekvatnim zbrinjavanjem i stvaranjem i održavanjem uslova opasnih po život", a osumnjičeni je također imao ulogu u tome.

- pročitajte i ovo:  Čuvar nacističkog logora je u Njemačkoj siguran

Istražitelji su našli podatke u moskovskim arhivima

Koncentracioni logor Sachsenhausen u Oranienburgu, sjeverno od Berlina, imao je poseban značaj u vremenima nacizma: od kako je podignut 1936. godine služio je kao uzor za gradnju drugih koncentracionih logora. Kasnije je bio administrativno središte cijelog sistema koncentracionih logora, a bio je i kamp za obuku SS-ovaca. Ukupno je u njemu bilo zatvoreno 200.000 ljudi. Desetine hiljada je strijeljano, ubijeno gasom ili je umrlo u okrutnim medicinskim eksperimentima odnosno od posljedica nehumanih uvjeta zatočeništva. Čak su i krajem aprila 1945., kada je Crvena armija već bila ispred Oranienburga, SS-ovci otjerali više od 30.000 ljudi na takozvane marševe smrti, sa kojih se nije vratilo na hiljade zarobljenika.

Suđenje protiv stogodišnjeg čuvara logora održava se tek sada, jer, kako je za Deutsche Welle rekao vrhovni državni tužilac Thomas Will : "Optuženik nam nije bio poznat sve do pretraživanja dokumenata u Državnom vojnom arhivu u Moskvi, koje je zaplijenila Crvena armija. Nakon što smo utvrdili njegovo mjesto boravišta i proveli prethodno istragu o osumnjičenom i njegovom djelovanju u Sachsenhausenu, u martu 2019. smo predali postupak javnom tužiocu."

Thomas Will je na čelu Centralnog ureda za istragu nacionalsocijalističkih zločina u Ludwigsburgu u Baden-Württembergu. Od svog osnivanja 1958. godine, ovaj ured prikuplja informacije o nacističkim zločincima u okviru predistražnih radnji i podstiče istrage javnih tužilaštava u njemačkim pokrajinama.

- pročitajte i ovo:  Potraga za posljednjim čuvarima koncentracionih logora

Ubojstva i saučesništvo u ubistvima ne zastarijevaju

Treba li jednom stogodišnjaku suditi za djela koja su se dogodila prije 80 godina, i to jednom relativno gledano "malom točkiću" u velikom mehanizmu nacionalsocijalističkog stroja za ubijanje? Thomas Will kaže: „Da, treba! Na Konferenciji ministara pravosuđa u Stuttgartu u junu 2015. dogovoreno je da će Centrala za potragu nacističkih zločinaca nastaviti sa radom u dosadašnjem obliku sve dok postoji krivično gonjenje, odnosno sve dok se počinitelji mogu identificirati. Pod dva, zločini ne mogu zastarjeti, to je zakonski isključeno, posebno s obzirom na dimenzije nacističkih zločina. To znači da se uopšte ne postavlja pitanje, treba li voditi procese , jer se oni moraju voditi. A cilj kaznenog postupka uvijek je utvrđivanje pojedinačne krivice."

Do prije desetak godina, samo je dokaz o direktnoj, ličnoj  umiješanosti u ubistva bio uslov za krivično gonjenje. Bivši čuvari koncentracionih logora pojavili su se na nacističkim procesima još 1960-ih i 1970-ih, ali samo kao svjedoci. To se promijenilo 2011. godine presudom bivšem nadzorniku koncentracionog logora Johnu Demjanjuku. Ono što se od tada promijenilo, kaže Will, "jest da čak i samo vršenje službe u koncentracionom logoru tokom prepoznatljivih sistematskih ubistava može opravdati kaznenu odgovornost za saučesništvo odnosno pomaganje i podržavanje ubistava u mjeri, u kojoj je to potkrijepljeno relevantnim dokazima na glavnoj raspravi, kao i da se na temelju toga ne mora utvrđivati konkretna, individualna krivica za ubistvo zatvorenika."

- pročitajte i ovo:  Demjanjuk osuđen na pet godina zatvora

Presuda Denjanjuku kao prekretnica

Demjanjuk je 2011. u Münchenu u 91. godini osuđen na petogodišnju zatvorsku kaznu zbog pomaganja u ubistvu u više od 28.000 slučajeva. U presudi je navedeno da je on bio dio nacističkog stroja za istrebljenje. Od tada je više osumnjičenih izvedeno pred sud i osuđeno, jer su kao čuvari u koncentracionim logorima pomagali u ubistvima, znajući da se nad zatvorenicima sprovode sistematska ubistva ili da se zatvorenici drže u uslovima koji dovode do njihove smrti ("svjesno i namjerno"). U julu  2020., Okružni sud u Hamburgu osudio je 93-godišnjeg bivšeg čuvara koncentracionog logora Stutthof u blizini Gdanjska na dvije godine zatvora uslovno, zbog saučesništva za ubistvo u 5232 slučaja.

- pročitajte i ovo:  Uslovna kazna za bivšeg čuvara u koncentracionom logoru

Hoće li u preostalih nekoliko slučajeva doći do suđenja, zavisi od sposobnosti osumnjičenih osoba poodmakle starosne dobi da budu izvedene pred sud. Prema liječničkom nalazu, stogodišnjaku, kojem počinje suđenje u četvrtak, može se suditi dva do dva i po sata dnevno. Sud je do januara odredio 22 dana suđenja. Za optuženika je pripremljena posebna prostorija da se može odmoriti.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu