„Nacionalno je odgovor“

Stranka Viktora Orbana je početkom aprila ponovo, po treći put uzastopno, odnijela ubjedljivu izbornu pobjedu odbranivši tijesno dvotrećinsku većinu u parlamentu. Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju tvrdi, međutim, da opozicija na tim izborima nije imala pravu šansu. U izvještaju OSCE-a navodi se da su „ksenofobična i retorika zastrašivanja, pristrasnost medija i netransparentno finansiranje kampanje" onemogućili birače u Mađarskoj da se informišu o svim svojim izbornim mogućnostima.

Đerđ Šepflin (Schöpflin György), poslanik u Evropskom parlamentu iz redova vladajuće mađarske partije Fides, to međutim negira. U intervjuu u emisiji DW „Zona konflikta" (Conflict Zone), on tvrdi da su izbori bili „veoma fer".
Pročitajte i: Pare za veseljake, kazna za neposlušne

„Bio sam tamo tokom čitave kampanje. Nisam uočio nikakvo zastrašivanje, a sve vrijeme sam bio u Budimpešti. Mislim da je OSCE nešto pogrerešno shvatio", kaže Šepflin. On optužuje zapadne novinare za pristrasnost i predstavljanje Mađarske na jednostran način. „Mislim da je (OSCE) kao i obično došao sa unaprijed određenim idejama o tome kakva je situacija u Mađarskoj, a koje je dobio iz zapadnih medija. Oni slušaju samo opoziciju, njihovi novinari su pristrasni i nisu objektivni."

Da li je migracija zaista problem u Mađarskoj?

Nešto više od 23.000 stranaca doselilo se u Mađarsku tokom 2016. godine. U poređenju s drugim zemljama, to nije veliki broj. Pored toga, polovina njih je iz drugih zemalja Evropske unije. Pa ipak, velika tema u izbornoj kampanji bile su migracije, posebno muslimanskih izbjeglica. Ta tema je u suštini bila toliko važna, da je medijska kuća Blumberg ocijenila je to bila „kampanja oko samo jednog pitanja".

U intervjuu za DW, Šepflin potvrđuje da je istina da u Mađarskoj trenutno nema mnogo muslimana, ali i dodaje da „ono što većina Mađara želi… jeste to da ne bude mnogo muslimana". „Ne znamo tačno koliko (muslimana želi da se naseli u Mađarskoj), ali mi zapravo ne želimo to ni da saznamo."

Taj Šepflinov stav se može tumačiti kao eho Orbanovog govora održanog 15. marta, tokom kampanje, u kojem je rekao da „ima onih koji žele da nam oduzmu našu zemlju". Na pitanje ko to pokušava da „oduzme Mađarsku", Šepflin odgovara: „Mislim da veoma veliki broj izbjeglica koje žele da se nasele u Mađarskoj imaju podršku zapadnih liberala. (...) Oni žele da zemlju transformišu tako da ona više ne bude prepoznatljiva većini ljudi koji sada žive tamo."

„Muslimanska invazija"

Prije par mjeseci, mađarski premijer Viktor Orban je za njemački tabloid Bild izjavio: „Mi ne gledamo na te ljude kao na muslimanske izbjeglice. (...) Oni granicu prelaze ilegalno. To nije talas izbjeglica, već invazija."

Šepflin ocjenjuje da u ovom slučaju nije riječ o govoru mržnje. On priznaje da citirana Orbanova izjava sadrži u sebi generalizaciju, ali odmah dodaje: „Svi generalizuju. Vi generalizujete, ja generalizujem. Naravno da je riječ o grupama i da mi generalizujemo kada iznosimo neke ocjene o vjerskim grupama, isto kao i o sekularnim."

Na pitanje da li se slaže sa pojmom „invazija", Šepflin odgovara: „Jasno je da je veoma veliki broj ljudi došao u Mađarsku 2015. i prošao kroz nju, bez da su mnogi od njih za to zatražili dozvolu. To je bilo traumatično. (...) To je bila prava poplava ljudi koji nisu obraćali pažnju na to šta rade. Ako hoćete to da nazovete invazijom, možete. Možete to da nazovete i plimom. Možete da koristite koju god hoćete metaforu."

Kao članica Evropskog parlamenta, Mađarska mora da se pridržava Člana 21. Evropske povelje koji glasi: „Svaka diskriminacija, po bilo kom osnovu, kao što su (...) religije ili uvjerenje (...) je zabranjena."

Na pitanje da li korišćenje izraza „muslimanska invazija" predstavlja diskriminaciju po vjerskoj osnovi, Šepflin odgovara: „Citirate Povelju o osnovnim ljudskim pravima. Lijepo. Molim vas samo da se sjetite kako glasi Član 1 koji govori o dostojanstvu ljudi. U ovom slučaju riječ je o dostojanstvu ljudi u Mađarskoj koje je isto tako važno kao i dostojanstvo muslimana."

„Zašto ne stavite glavu svinja?"

Šepflin je 2016. na Tviteru napisao da bi stavljanje svinjske glave na ogradu na mađarskoj granici efikasnije odvratilo izbjeglice od dolaska u Mađarsku. Ta njegova objava je žestoko kritikovana kao ponižavajuća, rasistička i diskriminatorska.

„Da, tačno je, tvitovao sam to", kaže Šepflin za DW. On ne misli da je to problematično i kaže da je jednostavno riječ o upozorenju. „Pogledajte, ako dolazite u Mađarsku, vidjećete da ljudi tamo jedu svinjetinu. Ljudi jedu svinjetinu u Mađarskoj, pazite."

Pročitajte i: Novinar DW na meti Orbanovog režima

Na konstataciju novinara DW Mišela Fridmana da ta objava na Tviteru nije uvredljiva samo za muslimansku zajednicu, već i za jevrejsku, Šepflin kaže da je ona bila jasno usmjerena na muslimanske izbjeglice i dodaje da antisemizima u Mađarskoj ima veoma malo". „Ovo je prva vlada koja je priznala da je Mađarska djelimično odgovorna za Holokaust", kaže evropski parlamentarac.

Izbjeglice ili ekonomski migranti?

Šepflinova porodica je 1950. godine, kada je on imao 11 godina, pobjegla iz mađarskog komunističkog režima i naselila se u Britaniji. Na pitanje zašto izbjeglice koje se suočavaju s progonom ne bi trebalo da imaju istu mogućnost koju je imao on, Šepflin odgovara da su u Mađarskoj dobrodošli svi oni koji su progonjeni, ali da ekonomski migranti nisu.

Pročitajte i: Mediji u kandžama autokrata

„I neki ljudi iz Sirije su ekonomski migranti", kaže Šepflin. A na pitanje zar ne misli da većina sirijskih izbjeglica bježi zbog rata i progona, on odgovara: „Nisam baš tako siguran po tom pitanju kao vi. Ja ne znam koji su njihovi motivi."

I za kraj, na pitanje da li je nacionalizam odgovor, Šeflin kaže: „Nacionalno je odgovor."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android