Na proteste putem aplikacije 'Telegram'
7. januar 2018Na protestima u okviru Arapskog proljeća 2011. godine mnogi demonstranti komunicirali su preko društvenih mreža, kako bi utvrdili gdje će biti sljedeće okupljanje ili saznali kakva je aktuelna situacija.
I za ljude koji trenutno na ulicama u Iranu protestuju protiv vlade, društvene mreže su veoma važne. Ali najpopularniji nisu ni Tviter, ni Fejsbuk, već jedna aplikacija o kojoj se na Zapadu malo zna: Telegram. Evo najvažnijih informacija o njoj.
Šta je Telegram?
Telegram je aplikacija, koja, slično kao VotsEp, korisnicima omogućava razmenu poruka. Pored tekstualnih poruka sa jednom osobom ili grupom, korisnik Telegrama može da podeli i fotografije i video snimke. Takođe, kao i na Tviteru, može da prati razne javne kanale i tako se informišu o najnovijim vijestima i dešavanjima.
Za korišćenje Telegrama je potrebna internet veza. Ali i sa veoma malom brzinom interneta moguće je razmijeniti poruke ili postaviti video snimke. Te funkcije koriste mnogi Iranci. Prema podacima Agencije UN za telekomunikacije (ITU), Telegram ima 40 miliona korisnika mjesečno. To je veoma mnogo za zemlju sa 80 miliona ljudi, u kojoj oko 48 miliona ima pametne telefone.
Zašto je Telegram u Iranu toliko popularan?
Aplikacija funkcioniše i sa slabim internetom i pogodna je za perzijsko pisanje s desna na lijevo. Što je još važnije: Telegram je dugo vremena bila jedna od rijetkih društvenih aplikacija, koju vlada u Iranu nije blokirala.
Aplikacija Telegram ne pripada velikoj američkoj kompaniji, poput Tvitera ili Fejsbuka, već su je kreirala ruska braća, Nikolaj i Pavel Durov. S obzirom da je nije napravio američki neprijatelj, koriste je čak i ljudi iz vlade.
Kako su protesti uticali na Telegram?
Tolerancija vlasti u Teheranu znatno je opala, od kako Telegram posljednjih nedjelja pojačano koriste domonstranti, kako bi organizovali proteste ili širili informacije koje državna televizija ne objavljuje. Ministar za informacionu i komunikacionu tehnologiju od Telegrama je zatražio da ukloni populani informativni kanal „AmadNews", zato što poziva na nasilje, kao što je upotreba Molotovljevih koktela. „Teroristički kanali" se ne mogu tolerisati, poručio je ministar.
Ali to nije sve. Trenutno (podatak od četvrtka, 4. januara 2018.) je vlada u Teheranu potpuno blokirala Telegram. Ali to ne znači da ljudi više ne mogu da koriste tu aplikaciju. Mnogi koriste VPN-softver (virtuelna privatna mreža) sa kojim mogu da izbjegnu regionalne blokade pojedinih internet provajdera. To međutim mnogo bolje funkcioniše sa kućnim računarom nego sa pametnim telefonom. Od kako je Telegram blokiran ima problema i sa postavljanjem i slanjem video materijala.
Zašto su tvorci aplikacije na udaru kritika?
Braća Durov su izašla u susret zahtjevima iranske vlade i blokirali kanal „AmadNews". Pavel Durov je taj korak objasnio ukazavši na uslove korišćenja Telegrama, prema kojima su pozivi na nasilje zabranjeni. Ipak zbog toga su mnogi korisnici užasnuti i sumnjaju u nezavisnost aplikacije.
Još prije aktuelnih protesta, stručnjaci za bezbjednost su kritikovali Telegram zbog nedovoljne zaštite poruka. Za razliku od VotsEpa, Telegram nema takozvanu „end-to-end" enkripciju, koja štiti privatnost korisnika. Čak i za funkciju „tajna razmjena poruka" stručnjaci kažu da je nesigurna. To znači da slanje sadržaja u kojima se kritikuje vlada, za milione Iranaca nije bezbjedno kao što su mislili.
Američki zviždač Edvard Snouden iranskim demonstrantima je zato preporučio da pređu na aplikaciju "Signal". Njeno kodiranje je mnogo bolje od Telegramovog. Ali ni ta aplikacija u Iranu ne može da se koristi bez problema. "Signal" ide preko nekog od Guglovih servisa, koji u Iranu nije u zvaničnoj ponudi, zbog sankcija protiv SAD.