Na pomolu veća zaštita informanata u EU

Mnoga otkrića bez hrabrosti pojedinaca nikada ne bi bila moguća. Često se moraju plašiti oštrih sankcija. Evropska komisija to sada želi promijeniti i planira usvajanje zakona o zaštiti informanata.  Udruženje "Whistleblower-Netzwerk e.V." odavno zahtjeva da se osobe koje daju važne informacije zaštite od sankcija. Posebno je situacija teška u Njemačkoj, žali se Annegret Falter, predsjednica udruženja.

DW: Frau Falter, pravna situacija za informante bi se trebala poboljšati. Kakva je trenutna situacija? Kojim opasnostima su trenutno izloženi informanti?

Annegret Falter: Informantima prijete sve moguće sankcije. Tu su s jedne strane sankcije koje mogu dovesti i do otkaza na poslu. U javnim službama su to premještaji na drugo radno mjesto ili disciplinski postupci. Nakon toga dolaze prijetnje da će biti pokrenut pravni proces zbog uvrede ili izdavanja poslovnih tajni. Osim toga im se prijeti da će morati platiti odštetu. Dakle, sve veoma važne stvari. Osim toga, dolaze i nezvanične sankcije, mobing, šikaniranje ili jednostavno da se ta osoba pošalje u podrum u zgradi preduzeća da tri sedmice kopira razne dokumente na fotokopirnom aparatu. Svaki informant zna da neće biti omiljen kod kolega ako progovori o nepravilnostima. Ako se bude opirao otkazu onda mogu uslijediti dugogodišnji pravni spor.

Kako se trenutno u Njemačkoj štite informanti?

Do sada u Njemačkoj nije izgledalo tako da je neko spreman poduzeti nešto na zaštiti informanata. U koalicionom ugovoru nove njemačke vlade se riječ „informant" uopšte ne pominje. U Njemačkoj trenutno u različitim oblastima imamo postojeće zaštite informanata. Prije deset godina je recimo ukinuta službena tajna u slučaju korupcije. U finansijskoj oblasti je također predviđena zaštita informanata. Sada je došlo do usvajanja zakona u oblasti sigurnosti životnih namirnica. Sada se od radnika traži da moraju dobro obratiti pažnju u kojim oblastima mogu šta reći i kome se mogu obratiti bez da svoju karijeru dovedu u pitanje. U određenim slučajevima smiju biti informisani i mediji, ali samo ako je to u javnom interesu ili interesu zajedničkog dobra. Međutim, pomenuta osoba prije toga mora znati kako je definisan pojam javni interes. Upravo o tome se i dalje spore pravnici.  Znači da to sudovi u svakom slučaju pojedinačno moraju riješiti što za informante predstavlja veliku količinu pravne nesigurnosti.

Da li to znači da pravila EU informantima donose znatno više zaštite?

Mnogo toga je pozitivnog. Prije svega je motivacija informanata u drugom planu. U nactu zakona EU se cijeni samo vrijednost infromacije. Za pozdraviti je to što je izostavljena teška potraga za mogućim „plemenitim motivima". Također preduzeće u slučaju spora mora dokazati da davanje otkaza radniku nema veze sa informacijama koje je drugim licima dao uposlenik. Evropska komisija je navela i da se zaštita treba dati pored ostalog u finansijskom sektoru, borbi protiv terorizma, javnim nabavkama, zaštiti životne sredine i još mnogo toga. Osim toga, postoje i mnoge oblasti koje nisu pomenute. Tu spadaju teme kao što su radno pravo, migracije, vanjsa politika ili policijska saradnja, kao i nauka i istraživanje.

Vi dakle zahtjevate navođenje više obasti u kojim će davanje informacija biti zaštićeno?

Mi kao mreža informanata već godinama zahtjevamo da se donese sveobuhvatan i nezavisan zakon o zaštiti u Njemačkoj. Tamo gdje su u pitanju poslovna i privatna budućnost mora postojati pravna sigurnost. Za to su potrebne jasne smjernice, a ne djelimični zakonski propisi. Ozbiljna kršenja zakona ne smiju spadati u čuvanje tajne, bez obzira u kojoj oblasti. EU planiranim pravnim smjernicama daje minimalne standarde, a same države to trebaju proširiti.

Koliko će trajati da informanti uopšte profitiraju od uvođenja planiranih mjera?

To će potrajati. Direktive prvo mora usvojiti Vijeće ministara EU, nakon toga odobriti parlament. Sve to može trajati dvije godine. Nakon toga je potrebno sve prenijeti u nacionalne zakone, što, po dosadašnjem iskustvu, može trajati dvije godine. Može se dogoditi da do toga ne dođe u ovom legislativnom periodu. I kada na kraju budemo imali zakon, on će vjerovatno sadržavati neke neodređene pravne pojmove koji se pojedinačno moraju tumačiti u sudskoj praksi. Vrijeme će pokazati da li će to biti dobar zakon.

Vaš zaključak?

U svakom slučaju je pozitivno to što je Evropska komisija nakon dugogodišnjem pritiska Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope ovu temu stavila na dnevni red. To znači da su političari sada shvatili da nema učinka bez insajdera. Također i privreda koja je uglavnom upletene u sve političke tonove. Na osnovu toga se može promijeniti raspoloženje prema informantima.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android