1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Na meti špijuna različite motivacije

3. novembar 2010

O idustrijskoj špijunaži se rijetko i nerado govori zato i ne postoji tačan broj onih koji su se našli u ulozi žrtve. Moderna špijunaža vrši se putem interneta, ali, naravno, postoje i druge vrste opasnosti i rizika.

https://p.dw.com/p/Px3X
Malo čudo, ali traženo!Foto: AP
Bildgalerie Opel Modelle Opel Speedster 1999
Foto: AP

Njemački automobil srednje klase – nikakvo čudo tehnike. Pa ipak, složen proizvod – u njemu se kriju hiljade patenata: u kočnicama, motoru, elektronici. Sve je to duhovna svojina proizvođača i željeni cilj špijuna i kriminalaca iz cijelog svijeta.

Šteta po njemačku privredu je ogromna – prema najnovijem istraživanju svaka četvrta firma suočena je sa krađom ideja. Aleksandar Gešonek kaže:

„Pravih podataka nema, a štete mogu da se kreću od nekoliko stotina hiljada do nekoliko miliona evra. Kada se sve sračuna ukupna šteta mjeri se desetinama milijardi evra“.

Nedostatak svijesti o opasnosti

Na nišanu špijuna su inovativne i izvozno orijentisane grane privrede: mašinogradnja, automobilska industrija, elektronika, softver, a sve više i banke. Naime, one raspolažu podacima o solventnosti firmi, pa i država.

Problem je što gotovo niko od oštećenih ne govori da je pokraden – strahuje se od štete po ugled, ali i od smanjenja broja ugovora ili pada vrijednosti akcija.

Posebno su ugrožene firme srednje veličine, jer su poznate po inovacijama, ali im nedostaje i svijest o opasnosti. Bertold Štopelkamp kaže:

„Samo velike kompanije imaju razvijen sistem zaštite informacija. Kod srednjih preduzeća tu je niz nedostataka“.

Flash-Galerie AMI - Auto Mobil International
Foto: AP

Različite motivacije špijuna

I to, naravno, koriste špijuni koji mogu biti svuda. Recimo, strani poslovni partner može biti, zapravo, industrijski špijun. Prije svega Kina i Rusija nastoje da nadoknade tehnološki zaostatak i nelegitimnim sredstvima.

Čak i dugo zaposleni mogu imati sopstvene interese i ciljeve i Gešonek kaže: „Pedeset odsto anketiranih preduzeća imalo je štete od sopstvenih ljudi. Motivacija je različita – od bogaćenja do osvete firmi“.

Visoka tehnologija je najveći kapital nemačke privrede i zato se mora investirati ne samo u inovacije, nego i u njihovu zaštitu.

Autor: Mark Erat i Nenad Briski

Odg. urednik: Svetozar Savić