Na Balkanu cigle umjesto plaće | Kiosk | DW | 14.10.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Na Balkanu cigle umjesto plaće

Listovi na njemačkom jeziku se osvrću na situaciju radnika u zemljama bivše Jugoslavije i isplatu plaće u „naturalijama“, kao i na izgrede na Kosovu i protivljenje albanskih nacionalista provođenju sporazuma sa Srbijom.

Navodeći primjer iz tvornice nakita "Zlatara Majdanpek" u Srbiji, austrijski list Die Presse donosi članak u kojemu piše kako se zaposlene u zemljama bivše Jugoslavije sve češće isplaćuje u "naturi" umjesto novcem. Die Presse tako piše da je poslodavac radnike te tvornice u rujnu isplatio u dukatima jer nije mogao drukčije podmiriti plaće. U prosjeku je svaki zaposleni dobio 25 zlatnih dukata težine od oko dva grama, piše ovaj list.

Plaća u ciglama, alatima ili keramičkim pločicama

Zlatnici

Dukati umjesto plaće

I doista je tako, piše dalje Die Presse, da je sve više zaposlenih u zemljama bivše Jugoslavije suočeno s problemom da im se mjesecima ne isplaćuju plaće. "Bilo da je riječ o državnim ili privatnim tvrtkama, poduzeća koja imaju poteškoće s isplatama, s obzirom na gospodarsku situaciju, sve češće posežu za tim da svoje uposlenike isplaćuju u 'naturi'. Ta vrsta isplate, međutim, ni u kojem slučaju nije rijetkost, priča sindikalac Tane Peulić iz Banje Luke. Na gradilištima se, kaže on, radnici sve češće isplaćuju u ciglama, alatima ili keramičkim pločicama, a u drvnoj industriji namještajem. Čak postoje slučajevi da se radnike isplaćuje u formi odvodnih cijevi, kaže Peulić: 'Ako poslodavac nema novca, radnici u krajnjem slučaju pristaju na svaku vrstu isplate.' Taj povratak isplatama u formi kompenzacije ekonomiste sve više podsjeća na katastrofalno ratno desetljeće 1990-ih. I tijekom tadašnje hiperinflacije su plaće često isplaćivane u naturi, pojašnjava beogradska profesorica ekonomije Slavica Manić. Tu sve popularniju praksu isplate u naturi ionako oslabljeni sindikati promatraju sa zabrinutošću", piše Die Presse pojašnjavajući da je tim ljudima teško zatim zamijeniti te proizvode za druge ili za novac.

Die Presse s tim u svezi dodaje jedan "bizaran" primjer iz prošle godine u Vrnjačkoj Banji na jugu Srbije: "Za neisplaćene plaće je komunalno poduzeće ponudilo besplatna grobna mjesta za uposlene i njihove članove obitelji. Prijavile su se samo dvije osobe, ostatak je radije dao da im se plaće isplate u ogrjevnim drvima."

Gradilište u Banjaluci

Ako nema plaće onda se radnike isplaćuje i u formi građevinskih materijala

Strah od "Republike Srpske na Kosovu"

Der Standard se osvrće na izgrede na Kosovu koji su zabilježeni u noći s ponedjeljka na utorak, a povodom protivljenja pristaša albanske nacionalne stranke Vetëvendosje (Samoopredjeljenje) zbog primjene sporazuma koji je sa Srbijom sklopljen 25. kolovoza. "Riječ je o udruženju srpskih općina na Kosovu", piše Der Standard i pojašnjava da su izgredi izbili nakon što je šef spomenute stranke Albin Kurti uhićen zbog bacanja suzavca u kosovskom parlamentu. "Kurti od premijera Ise Mustafe tražio da povuče svoj potpis sa sporazuma sa Srbijom", pojašnjava ovaj list dodajući da je Kurti pušten na slobodu i da se zatim priključio demonstrantima ispred parlamenta.

Suzavac u parlamentu u Prištini

Kurti uhićen nakon što je s drugim oporbenjacima bacio suzavac u parlamentu u Prištini

"U pozadini svega toga se radi o jednoj igri za moć bivših članova Oslobodilačke vojske Kosova UÇK (UČK). Oporbene stranke Samoopredjeljenje, Nisma i AAK koje sve i jedna imaju veze s bivšim UÇK-om, ofenzivno se bore protiv vladajuće stranke PDK bivšeg premijera Hashima Thacija, a koja također dolazi iz UÇK tabora. Posebice šef AAK-a i bivši vođa UÇK-a Ramush Haradinaj vodi žestoku svađu s Thacijem zato što se nakon svog puštanja na slobodu iz Den Haaga 2012. bio ponadao da će postati premijer. Haradinaj važi kao izrazito brutalan. Pored toga, bivši vođe UÇK-a poput njega se plaše da bi se mogli naći pred novim tribunalom za ratne zločine čije uspostavljanje traže SAD i EU. Samoopredjeljenje koje se zalaže za 'Veliku Albaniju', međutim, strahuje da bi udruženje srpskih općina na Kosovu slično kao i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini moglo djelovati protiv zajedničke države", piše Der Standard.

Preporuka redakcije