Mubarak: Odlazak korumpiranog faraona
25. februar 2020
U očima njegovog naroda Mohamed Hosni Mubarak je bio bezbojni autokrata. Tako bezbojan da je Egipćanima teško bilo da mu nađu nadimak. Na kraju su ga nazvali faraonom jer se činilo da će zauvijek ostati da vlada Egiptom.
Hosni Mubarak je rođen 4. maja 1928. godine u malom gradu u delti Nila, u provinciji Menoufija, sjeverno od Kaira. Tamo je proveo djetinjstvo i mladost, prije nego što se pridružio vojsci, čime je položio kamen temeljac za svoju kasniju političku karijeru. Pilot borbenog aviona brzo se uzdigao i napravio karijeru u oružanim snagama. Dogurao je do glavnog komandanta vazdušnih snaga Egipta.
Garancija za stabilnost na Bliskom Istoku
Za odanost i lojalnost egipatskom predsjedniku Anwaru al-Sadatu, Mubarak je nagrađen mjestom potpredsjednika Egipta. Uvijek je sjedio pored Sadata i smiješio se, poput crvene krave koja se smiješi sa francuskih etiketa za sir. Tada niko nije vjerovao da bi Mubarak mogao postati predsjednik, kaže Amr Ismael, politolog sa Univerziteta u Kairu: "Sadat je izabrao Mubaraka jer je smatrao da ovaj nema velikih političkih ambicija i što je u njemu vidio odanog sljedbenika."
A kada je ubijen predsjednik Sadat, nakon sklapanja mirovnog sporazuma s Izraelom, kucnuo je čas za njegovog sljedbenika. Mubarak je u oktobru 1981. imenovan za predsjednika i održao se na vlasti skoro 30 godina. Novi vladar uspio je pomiriti Egipat sa arapskim susjedima i istovremeno održavati prijateljske odnose s Izraelom. Zapad je cijenio predsjednika Mubaraka zbog tog pragmatizma i smatrao ga garantom stabilnosti u regionu.
"Mubarak je Egipat učinio stabilnom državom", kaže Amr Ismael. "Pod njegovom vladavinom nije bilo ratova, niti je bilo ideološke promjene pravca."
Za regionalnu stabilnost i mir sa Izraelom Egipat je dobio značajnu finansijsku podršku Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, dobar dio stanovništva nije podržao pomirenje s Izraelom. Naprotiv: Mnogi Egipćani sebe još uvijek vide kao saveznike "arapske i palestinske braće".
Majstor za korupciju
Mubarak je ekonomski otvorio Egipat prema svijetu pod pritiskom Sjedinjenih Država. Posebno je profitirao turistički sektor, koji se brzo razvijao i uključivao posjete piramidama, krstarenja i odmore na moru. Međutim, privredni uspon je zaobišao široke mase - obogatili su se uglavnom Mubarakova porodica i prijatelji. "On je naučio Egipćane korupciji," kaže Amr Ismael, "čak je od toga napravio vrlinu."
Tako se previše novca našlou privatnim džepovima a premalo u državnim kasama. Mubarak je izgradio loš zdravstveni sistem i katastrofalan obrazovni sistem. Nije bilo posla, niti perspektive za mlade generacije, koja su brzo rasle. Nije bilo učešća i participacije mladih i uopšte naroda u vlasti i odlučivanju. Mubarakov sistem nije imao nikakva demokratske obilježja.
Na izborima je dolazilo do manipulacija i falsifikovanja izbornih rezultata. Istovremeno Egipat se razvio u policijsku državu koja je primjenjivala metode sistematskog mučenja. Opozicija je nestajala u zatvoru. Posebno žestoko se postupalo protiv islamista. Mubarak je samo Muslimanskom bratstvu dao određene slobode. Vjerovatno da bi svojim partnerima na Zapadu pokazao da nema alternative: ili on ili islamisti.
Čudni predsjednik
Informacije o njegovom privatnom životu rijetko su dospijevale u javnost. Jedno vrijeme je stalno igrao Squash a u Italiji kupovao odijela s Hosni Mubarakovim prugama na kojima je sitnim slovima pisalo njegovo ime. On je bio predsjednik Egipta koji je bio stran svom narodu, ali i narod njemu, kaže Amr Ismael sa Univerziteta u Kairu. "U Egiptu ga niko nikada nije volio, jer se ogradio od naroda. Bio je jako daleko od ljudi na ulici."
Zidovi iza kojih je rezidirao su bili toliko visoki da Mubarak, kojem je uvijek prijetila opasnost od napada, nije primijećivao sve veći otpor u vojsci i narodu kada je želio da sina Gamala učini svojim nasljednikom. Prekasno je reagovao na zahtjeve demonstranata na trgu Tahrir. Autoritarna vladavina, nedostatak saodlučivanja ali i jaka korupcija, kočenje ekonomije i sporost u provedbi reforme izazivali su ogorčenje stanovništva.
Vojska ga žrtvovala
2011. godine Egipćani su konačno ispisali stranice istorije i prognali sa vlasti omraženog despota Mubaraka. Podnio je ostavku 11. februara 2011. a odlučio se na ovaj korak nakon masovnih protesta, objasnio je njegov tadašnji zamjenik Omar Suleiman. Vlast je službeno preuzelo Vojno vijeće. Mubaraku se sudilo skoro godinu dana, a presuda je bila relativno blaga: 25 godina zatvora. Husni Mubarak nikada nije započeo sa izdržavanjem kazne. Nekada najmoćniji čovjek na Bliskom Istoku proveo je svoje posljednje sedmice u zatvorskoj bolnici. Od tamo je mogao posmatrati svoje bivše saradnike kako pokušavaju očuvati „Mubarakov sistem" i prilagoditi ga novom vremenu.