Mostarski sajam gospodarstva u sjeni politike

Nakon dvije godine pandemijske pauze u Mostaru je u utorak (05.04.) otvoren 23. Međunarodni sajam gospodarstva s Mađarskom kao zemljom partnerom, ali i više stotina izlagača iz 20 zemalja. Ipak, ekonomija i međunarodna gospodarska suradnja na otvaranju mostarskog sajma bile su značajno obojene i političkim porukama od strane šarolike lepeze političara iz BiH, Srbije, Mađarske i Hrvatske.

U prvim redovima na otvraranju sajma bili su uvjerljivo najbrojiniji političari: predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjártó, predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović i brojni ministri, zastupnici i izaslanici.

Ekonomska razmjena između BiH i Mađarske

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prošle godine je BiH u Mađarsku izvezla robe u vrijednosi 271,532 milijuna KM, a uvezla 811,219 milijuna KM. Taj obim je BiH svrstao na 33. mjesto na listi mađarskih partnera u izvozu i tek na 47. mjesto po uvozu. Statistički podaci pokazuju da prvo mjesto glavnog uvoznog i izvoznog partnera Mađarske suvereno drži Njemačka.

Direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak kaže kako je to mjesto susreta poslovnih ljudi koje posjeti oko 50.000 posjetitelja i vrlo pozitivno utječe na razvoj gospodarstva u cijeloj regiji.

"Podsajamski sadržaji, poput poslovno korisnih tematskih konferencija, stručnih skupova, okruglih stolova i niz drugih značajnih zbivanja dodatno doprinose ekonomskom značaju Sajma od kojeg velikog benefita ima i grad Mostar", kazala je direktorica Sajma.

Oštre kritike mađarskog minsitra na račun EU-a

Iz Mostara su se mogle čuti oštre kritike na račun Europske unije ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske Pétera Szijjártóa, nakon čega su uslijedile brojne reakcije. To nije bila jedina poruka. Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik diskretno je istaknuo podršku Rusiji značkom ruske zastave na reveru.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić koncetrirala se samo na gospodarsku suradnju i projekte te napredak i budućnost zemalja zapadnog Balkana.

Mađarska poruka iz Mostara: „Bruxellesu valja sjahati iz visokog sedla“

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó imao je oštre poruke za briselsku administraciju, ali je i jasno osudio agresiju na Ukrajinu, iako je reizabrani premijer Viktor Orban prije nekoliko dana predsjednika Ukrajine Volodimira Zeneskog nazvao neprijateljem, a za rat u toj zemlji kazao da to "nije naš rat".

"Smatramo neprihvatljivo sporom integraciju zapadnog Balkana. Bruxelles čini stratešku pogrešku kada ne ubrzava taj integracijski proces. Takvo ponašanje Bruxellesa iznimno je štetno i u pogledu regionalne stabilnosti. Stoga je došlo vrijeme da poručimo Bruxellesu: 'valja sjahati iz visokog sedla i nije više vrijeme za bahate izjave'. Naš cilj je ubrzavanje europske integracije. Srbija se neodložno treba primiti u EU, a BiH mora dobiti status kandidata”, poručio je mađarski ministar iz Mostara.

100 milijuna i pitanje integracije 'musimana'

Mađarski premijer Orban je u studenom prošle godine posjetio Banja Luku i Miloradu Dodiku obećao 100 milijuna eura pomoći. No, njegove izjave izazvale brojne reakcije osude i nepovjerljivosti od strane mnogih bh dužnosnika.

U prosincu je na konferenciji za medije kazao: "Definitivno moramo spriječiti sankcije Miloradu Dodiku kako je to predložila Njemačka. Zapadni Balkan se mora integrirati i mora mu se pomoći. Balkan treba stabilizirati, a to nije moguće bez Srba". Već u siječnju otkazao je posjet Sarajevu.

Tada je glasnogovornik mađarske vlade Zoltan Kovacs, komentirajući na Twitteru političku situaciju u BiH, napisao skandaloznu poruku:"Izazov s Bosnom je kako integrirati zemlju s dva milijuna muslimana".

Plenković osudio agresiju na Ukrajinu

Međutim, za hrvatskog premijera ključno je poboljšanje odnosa Bošnjaka i Hrvata kako bi se BiH stabilizirala i zajednički dogovorile reforme Izbornog zakona.

"BiH je nama susjedna, prijateljska zemlja s kojim je gospodarska razmjena u 2021. godini iznosila 2.6 milijardi eura. BiH je šesti trgovinski partner Hrvatskoj, ali je Hrvatska prvi trgovinski partner BiH. Izravna ulaganja u BiH su 1.4 milijarde eura i drugi smo investitor u BiH nakon Austrije”, rekao je Plenković.

On, pri tom nije ispustio kazati kako Hrvatska iskreno podržava BiH kao zemlju "tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana", ali i, pred uzvanicama iz BiH, Srbije, RS-a i Mađarske, jasno ponoviti podršku Ukrajini i osudu ruske agresije.

„Nije trenutak za Mađarsku“

Koliko mađarski premijer može utjecati na politička zbivanja u BiH? Szabolc Panyia, mađarski novinar, smatra da može, ali je i izrazio i sumnju u obećanih 100 milijuna eura.

"Mađarska jednostavno nema na raspolaganju taj novac da ga tek tako pošalje u Bosnu. Tako da stvarno sumnjam da bi nešto od toga moglo stići. Mislim da je balkanska politika Viktora Orbana uglavnom usmjerena na podršku Dodiku, nauštrb regionalne stabilnosti”, prenio je N1 njegovu izjavu.

U kratkoj izjavi za DW, komentirajući partnerstvo s Mađarskom, profesor ekonomije i rektor Univerziteta Sarajevo 'School of Science and Technology', Vjekoslav Domljan, istakao je da sumnja da je vrijeme za takvo nešto.

"Teško da bi mogao nešto suvislo kazati o mostarskom sajmu. Niti mi je poznato da ima ikakva analiza koja bi mogla potvrditi da se može ostvarivati prihod za 10 dana, a živjeti 365 dana od toga. Dobro je imati zemlju domaćina iz komparativne skupine zemalja (male zemlje Centralne i Jugoistočne Europe), no sad nije trenutak za Mađarsku, ni u bilo koje drugo vrijeme, dok se ne otvori slobodnim tokovima", zaključuje prof. Domljan.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu