Mostar – potvrda prljavog deala? | Politika | DW | 22.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Izborne manipulacije u Mostaru

Mostar – potvrda prljavog deala?

Nakon 12 godina u Mostaru su u prosincu 2020. održani lokalni izbori. Umjesto da budu korak naprijed ka demokraciji - zbog brojnih manipulacija glasačkim listićima očekuje se nastavak agonije, kažu analitičari.

 

"Nisam glasala, niti ću ikada glasati u ovakvoj državi kada će svakako moj glas netko ukrasti. Imam i pametnijeg posla", na rubu otresitosti i skoro ljutit je komentar jedne Mostarke, gospođe u poznijim godinama, na pitanje kako gleda na rezultate izbora, a posebno ponavljanje brojanja glasova.

Mnogi Mostarci su s nadom i velikim očekivanjima dočekali prve lokalne izbore nakon 2008. godine, ali za njih ipak nije iznenađujuć epilog izbora u Mostaru.

I za Mostarca Željka Miličevića to nije ništa novo."U nacionalno podijeljenoj državi kao što je BiH i u jednom njenom mikro staništu kao što je Mostar, izbori su potpuno nepotrebni jer svatko glasa 'za svoje' i to vam je kao popis stanovništva. Očekivao sam ovakvo događanje nakon izbora. Kao i sve drugo u BiH, i Mostar je na sporazumu i kompromisu. Znamo koje su tri vodeće stranke u BiH, znamo koje su dvije vodeće stranke u Mostaru i to je sve njihov kompromis. Kad su im stranci zavrnuli ruke, Izetbegović i Čović potpisali su sporazum o izborima u Mostaru i opet je sve kako njima odgovara. To se moglo dogoditi i prije 10 godina", komentira on za DW.

Željko Miličević

Žitelj Mostara Željko Miličević: Izetbegović i Čović potpisali su sporazum o izborima u Mostaru i opet je sve kako njima odgovara

Ipak smatra da Mostarci moraju imati poštene izbore, ali postavlja i zanimljivo protupitanje. "Ali što znače pošteni izbori kada u cijeloj BiH, da se razumijemo, nisu pošteni izbori? Tu Mostar nije nikakav izuzetak, samo što je to u Mostaru do srži razotkriveno jer su izbori održani posebno. I odluka suda da se prestane sa ponovnim prebrojavanjem glasova dokazuje koliko je i sudstvo pod političkim utjecajem", smatra Miličević. On tvrdi da "nitko nema hrabrosti otvoriti Pandorinu kutiju u Mostaru, jer se još uvijek gleda hoće li pobijediti Srbin, Bošnjak ili Hrvat, dok sposobnost, poštenje i vizija bolje sredine uopće nisu bitni" kao i  da je to paradoks cijelog društva".

Međunarodna zajednica u BiH posebno se aktivirala na postizanju sporazuma između Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, predsjednika dvije najutjecajnije stranke, bošnjačke SDA, i hrvatske HDZ-a BiH, o izborima u Mostaru. Sporazum je postignut bez sudjelovanja ostalih političkih subjekata. I mnogi posmatrači prilika u Mostaru  smatraju da su izbori donijeli sve samo ne više demokracije, mira i smanjenja nacionalnih tenzija.

Tome svjedoči čak devet predmeta u Tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanske županije, a po kaznenim prijavama nekoliko političkih stranaka u vezi izbornih manipulacija, od prijavljivanja glasača na prebivališta prije te njihovog odjavljivanja nakon izbora, do pribrojavanja stotine, a ponegdje i više od 1.000 glasova kandidatima kojima ne pripadaju, pa sve do nekih traženja o ponavljanju izbora.

Ipak, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH, nakon nekoliko naredbi o ponovnom brojanju glasačkih listića i utvrđenim malverzacijama, potvrdilo je rezultate izbora u Mostaru, te će se u Gradskom Vijeću toga grada naći i vijećnici za koje je utvrđeno da su im pribrojavani (dodavani) glasovi.

„Poništiti izbore u Mostaru“

No, kako na izbore u Mostaru gleda netko izvan granica BiH? Bodo Weber viši suradnik Vijeća za pitanja demokratizacije iz Berlina (Democratization Policy Council -DPC) i vrlo dobar poznavatelj političkih kretanja u BiH smatra da bi se izbori trebali poništiti, jer su održani neprofesionalno, pod snažnim političkim utjecajem i needuciranim biračkim odborima. "Bojim se da ovaj "tužan epilog  mostarskih izbora potvrđuje ono što sam u prosincu napisao o prljavom 'Mostarskom dealu' između tri strane: predstavnika Zapada, Dragana Čovica i Bakira Izetbegovića, tj. da je tu najmanja motivacija bila ponovno uspostavljanje demokratskog prava građana Mostara da izaberu svoje lokalne predstavnike i predstavnice. Umjesto toga, dva stranačka lidera dogovorili su pakt o podijeli plijena dok su se diplomati, u dugogodišnjem odsudstvu ikakve jasne, a kamoli strateške politike Zapada prema BiH, time riješili problema Mostara", kaže ovaj politički analitičar za DW.

Berlin Bodo Weber

Bodo Weber

"Jasno je svima koji žele znati da, kad bi se primjenjivali zapadni demokratski standardi, izbori u Mostaru u cijelosti bi se morali poništiti i ići na ponovno glasanje i to nakon ozbiljnog educiranja članova biračkih odbora. Čak i oporba nije imala snagu to zatražiti i to govori koliko se u BiH izgubilo povjerenje u međunarodnu zajednicu kao branitelja principa demokracije i vladavine prava. Činjenica da nakon svih prebrojavanja i sudskih postupaka imamo konačni rezultat izbora, odobren od strane SIP-a i Suda BiH - dvije državne institucije čiju je neovisnost prije uspostavio Zapad, zbog čega su posljednjih 15 godina pod udarom vladajućih nacionalnih stranaka koji domaćim akterima osiguravaju njima potrebnu dvotrećinsku većinu za usvajanje drugog dijela 'Mostarskog deala', tj. novog statuta grada - dovoljna je svakom za zaključak što se u Mostaru događalo u posljednjih mjesec dana", ocjenjuje Weber u svojoj analizi izbora u Mostaru.

Međunarodna zajednica: lažnim kompromisima do lažnog napretka

Ovaj politički analitičar nije optimist kada je riječ o budućim očekivanjima za BiH, ali i Mostar koji se često naziva "BiH u malom" i očekuje nstavak dugogodišnje agonije. .

"I to neovisno od toga hoće li HDZ BiH i SDA implementirati dio prljavog deala koji se odnosi na novi statut, i time institucionalizirati etnoteritorijalnu podjelu grada, ili će pak cijeli taj 'Mostarski deal' krahirati. Mostarski izbori tako su postali vrhunac one mimikrije što se održava svake četiri godine, zvane lokalni izbori, Oni su sve samo ne izbori za lokalnu vlast, zato njima nikad ne dominiraju lokalne, nego nacionalne i nacionalističke teme", kaže Weber.

U svemu tome je, kako ističe, velika odgovornost upravo administracije međunarodne zajednice u BiH i tu je on posebno kritičan.

"Mostarski deal i ti izbori su posljednje poglavlje u 15-godišnjoj politici Zapada prema BiH koja tone, bez strategije i dovoljne političke volje da se ozbiljno bavi zemljom, te umjesto toga raznim kompromisima moraju stvarati privid lažnog napretka kojeg uistinu nema. Time pomažu domaćim političkim akterima u podrivanju demokracije i vladavine prava, te podrivaju vjeru građana u Zapad i zapadnu demokraciju. Dok nema ozbiljne promjene smjera EU-a i SAD-a u BiH i dok nema te suštinske ustavne reforme, izbori kao jedan od stupova demokracije, ostaju suštinski obesmišljeni", zaključuje Weber.

Mostarci nikad poniženiji

Da su nakon svega Mostarci nikad poniženiji kao na izborima koje su tako dugo čekali, smatra i Emil Karamatić, novinar i književnik. "Mostarci su čekali 12 godina da bi dobili prizore krađa koje su gledali na svim izborima svih razina. Dragan Čović i Bakir Izetvegović samo su još jednom pokazali svoje vještine u krađama i manipulacijama. Tako da ovo nisu bili izbori, nego natjecanje dvojice, greškom nazvanih političara. Ali obojica su učinili veliku pogrešku jer su jedan drugog podcijenili", kritičan je Karamatić prema predsjednicima dvije najjače nacionalne stranke u Mostaru.

 Emil Karamatić

Emil Karamatić, politički analitičar iz Mostara

Po njemu, izbori u Mostaru bili su predstava, ali ne kazališna. "Svi su bili uvjereni da Mostarcima trebaju izbori, zanemarujći da moraju biti pošteni, a ne predstava ruganja demokraciji. Mostarci nikad nisu poniženi kao ovaj put. Dobili smo upravo ono što je Međunarodna zajednica s Visokim predstavnikom njegovala cijeli njegov mandat", zaključuje Karamatić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android