Moskva i Minsk započinju zajedničke vojne manevre

Zajednički strateški manevri „Zapad 2021" počeće 10. septembra i održaće se na četiri bjeloruska i devet ruskih poligona. Ukupno će učestvovati do 200.000 vojnika.

U Bjelorusiji i Rusiji svake dvije godine održavaju se vježbe „Kolektivne snage za brzo reagovanje" (CRRF) zemalja koje pripadaju vojnom savezu „Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti" (ODKB). Strateški vojni manevri posljednji put su izvedeni 2017. pod imenom „Zapad".

- pročitajte još:Ruski vojnici stižu na "Zapad"

Prema informacijama iz Minska, u prvom dijelu manevra, na bjeloruskoj teritoriji, biće samo 12.800 vojnika, uključujući 2.500 iz Rusije i oko 50 iz Kazahstana.

Ovoga puta, u drugom dijelu manevara na ruskom tlu, pridružiće se i vojska iz Jermenije, Kazahstana, Tadžikistana, Indije, Kirgizije, Mongolije i Šri Lanke. Kina, Vijetnam, Mjanmar, Pakistan i Uzbekistan šalju posmatrače.

„Veliki ruski vojni šou"

Ono što je ovog puta posebno je neviđen opseg manevara, kaže Sergej Bogdan sa istorijskog instituta Fridrih Majneke Slobodnog univerziteta u Berlinu.

„Manevri na koje je Minsk nekada uticao sada se pretvaraju u binu za veliki ruski vojni šou", rekao je on za DW. Bogdan je istovremeno uvjeren da je učešće kazahstanske vojske postignuće za Minsk: „Mislim da je Bjelorusija, zbog ozbiljne političke izolacije, željela još veće učešće Kazahstana i drugih zemalja".

Denis Meljanzov sa ekspertske platforme „Minsk dijalog" objasnio je u intervjuu za DW da prvi dio manevara, koji se odvija u Bjelorusiji, tradicionalno ima za cilj odbranu rusko-bjeloruske unije. Ali ovaj put je predviđeno manje osoblja i opreme nego prije četiri godine. A u drugom dijelu na ruskim poligonima, Moskva je htjela da pokaže da „ima dovoljno saveznika i da može da napravi koaliciju protiv Zapada", rekao je Meljancov.

Vojni stručnjak Vasilij Kašin sa Moskovske visoke ekonomske škole ubijeđen je da su sadašnje vježbe namijenjene i ispitivanju operativne spremnosti čitavog komandnog sistema ruskih oružanih snaga u slučaju velikih sukoba:

„Da su odnosi između Rusije i Zapada konstruktivniji, manevri bi izgledali drugačije - sa mnogo posmatrača", rekao je Kašin za DW.

Vježbe odražavaju stanje u regionu

Manevri „Zapad 2021" zasnovani su na kriznom i konfliktnom scenariju povezanom sa „povećanjem aktivnosti ilegalnih oružanih grupa, separatističkih i međunarodnih terorističkih organizacija uz spoljnu podršku".

Prema riječima Sergeja Bogdana, taj scenario se praktikovao i u prethodnim zajedničkim manevrima. Vasilij Kašin takođe smatra da se vježbe održavaju radi spremnosti protiv terorističkih napada. Ali, prema mišljenju tog stručnjaka, pozivanje na „spoljnu podršku" ukazuje na ozbiljne međunarodne razlike.

„Rusija i Zapad međusobno se optužuju za subverzivne aktivnosti. Zato to opravdanje samo odražava loše stanje odnosa između Moskve i država NATO", rekao je Kašin.

Reakcija suseda i posljedice po region

Tokom manevara „Zapad 2017" evropski posmatrači su strahovali da bi dio ruskih trupa mogao ostati u Bjelorusiji. Prema Denisu Meljanzovu, razlog za to bio je napet odnos između Rusije i Ukrajine.

I ove godine čuju se slični glasovi, uključujući optužbe da Moskva i Minsk protiv EU vode hibridni rat - kombinaciju klasičnih vojnih operacija, sajber napada ili propagande.

Prema riječima stručnjaka, to ima veze sa izolacijom Bjelorusije i sankcijama koje je Zapad uveo nakon što je Aleksandar Lukašenko prošle godine suzbio masovne proteste. Drugi razlog je izbjeglička kriza koju je Bjelorusija izazvala na granici sa Litvanijom i Poljskom.

Vasilij Kašin naglašava da su vremena prije i poslije protesta protiv zvaničnih rezultata predsjedničkih izbora u avgustu 2020. dvije različite epohe u bjeloruskoj spoljnoj politici.

„Minsk zna da su male šanse da se u dogledno vrijeme vrati onome što je nekada bilo takozvana multi-vektorska politika. Lukašenko je uspio da dugo sjedi na dvije stolice, ali je morao da donese odluku, i to je učinio", rekao je Kašin. Prema njegovim riječima, Lukašenko sada želi da demonstrira potpuno novi nivo vojne interakcije sa Rusijom.

Prije četiri godine, Minsk je još demonstrativno protivrječio Moskvi i tražio da se manevri održavaju na poligonima udaljenim od državnih granica, zahtjevajući pritom i veću transparentnost sa što je moguće više posmatrača, podsjeća Meljanzov. Istovremeno, prema Bohdanu, Zapad je prethodnih godina optuživao Bjelorusiju da pogoršava situaciju i da takoreći pomaže u pripremi ruske invazije na Ukrajinu.

Manevri NATO u Ukrajini

Vezano za reakciju susjeda u regionu na manevre „Zapad 2021", Sijarhej Bohdan je rekao da će se krajem septembra na svim poligonima za obuku ukrajinske vojske, ali i na Crnom moru i Azovskom moru održati manevri „Zajednički napori 2021" (Joint Efforts) - uz učešće vojske iz desetak članica NATO i zemalja partnera.

- pročitajte još:Koliko su transparentni NATO manevri u Evropi?

„Obje strane proširuju svoje manevre, pojačavaju svoju ofanzivnu komponentu, pa čak i izazivaju jedna drugu", rekao je Bohdan. On očekuje da će se region „sve više militarizovati, što će imati posljedice po sigurnost i stabilnost cijelog kontinenta i svijeta".

„Liči na hladnoratovsku rutinu"

Uprkos svim problemima, kaže Kašin, situaciju ne treba previše dramatizovati. „Prije sastanka Bajdena i Putina u Ženevi u junu, postojao je period izuzetno opasnih tenzija oko Ukrajine. Bilo je koncentracija trupa, velikih vježbi i neprijatnog tona. Samit nije promijenio ništa fundamentalno, ali je donio određeno popuštanje", rekao je Kašin.

Prema njegovim riječima, trenutnim manevrima, koji se odvijaju gotovo istovremeno, suprotne strane pokazuju da su spremne da brane svoje interese. U isto vrijeme, niko ne želi da ode predaleko. „Ovo već liči na hladnoratovsku rutinu", kaže stručnjak.

***U prvoj verziji ovog teksta pisalo je da na manevrima učestvuje i Srbija, što je Ministarstvo odbrane u Beogradu u međuvremenu demantovalo sljedećim saopštenjem: „Ministarstvo odbrane saopštava da Vojska Srbije ne učestvuje u strateškim vojnim manevrima 'Zapad 2021' koji počinju 10. septembra, kako je navedenu u tekstu koji je objavio 'Dojče vele'." DW se izvinjava zbog greške.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu