O utjecajima recesije na gastarbajtere

Problem je što je većina doseljenika prve generacije zaposlena u takozvanom sektoru niskih plaća odnosno zvanjima s nižom stručnom spremom. Takvih se poslodavci najlakše odriču u razdobljima krize pred kakvim se nalazi njemačka privreda.

Njemačkom se ionako širi val otkaza. Sve više poduzeća otpušta radnike – bilo posuđene ili vlastite. Stručnjaci strahuju da je to tek početak. Zbog ekonomske krize broj nezaposlenih će, prema nekim procjenama, dogodine narasti za oko 700.000, možda i više. Na udaru će se najprije naći kadrovi bez ikakve kvalifikacije ili tek s nižom stručnom spremom. Njih je po izlasku iz recesije najlakše opet regrutirati na tržištu rada. Gastarbajteri s prostora bivše Jugoslavije tradicionalno obavljaju upravo takve, slabo plaćene poslove.

Na pomolu preraspodjela rada u njemačkoj privredi

Pa ipak, razloga za paniku među dijasporom nema, tvrdi Christian Dreger, ravnatelj Odsjeka za makroekonomiju i prognoze berlinskog Instituta za privredna istraživanja: "Osobito među niže kvalificiranim radnicima u industriji, istina, valja računati s otkazima. No, istodobno će uslijed pada inflacije i rasta potrošnje u trgovini i uslužnim djelatnostima biti otvorena nova radna mjesta." Drugim riječima, u sektoru malih primanja i zvanja s nižom stručnom spremom brojčano neće doći do gubitka nego do preraspodjele rada.

Na kadrovsku politiku bi povoljno mogla utjecati i činjenica da su njemačka poduzeća nakon višegodišnjeg razdoblja konsolidacije i reformi dovoljno zdrava da bi prebrodila krizu. Mnoge firme, unatoč nepovoljnom razvoju gospodarstva, niti ne pomišljaju na otkaze. To se osobito odnosi na radnike s najvišom stručnom spremom u deficitarnim zvanjima poput informatičara ili inženjera. "Ako bi sada otpustili stručnjake, kasnije bi imali problema s nalaženjem novih visoko kvalificiranih kadrova. Mislim da vrhunski obučeni radnici kojih u Njemačkoj ionako nedostaje u trenutnoj konjunkturnoj situaciji mogu biti sigurni", zaključuje Dreger.