Momčilo Krajišnik „dvostruki zločinac“
16. septembar 2020
Predsjednica Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić podsjeća da je Momčilo Krajišnik „dvostruki zločinac“ odgovoran, ne samo za zločine nad Bošnjacima, nego i sarajevskim Srbima koje je 1996. godine pozvao da napuste svoje domove kako ne bi ostali u Federaciji BiH. „Pored toga što je bio jedan od organizatora stvaranja Republike Srpske (RS), u čije ime je počinjen genocid nad Bošnjacima Srebrenice, Krajišnik je nakon Daytona pozvao Srbe da se isele iz Sarajeva. Pričala sam sa srpskim majkama koje je Krajišnik natjerao da napuste svoje domove i idu u kolektivne smještaje. One se i danas pate i proklinju Krajišnika što ih je na to primorao. Zato je Krajišnik dvostruki zločinac“, kaže Munira Subašić za Deutsche Welle.
„Otišao je još jedan ratni zločinac, ali su ostale posljedice njegovog zločina, kao i sljedbenici ideje u ime koje su počinjeni teški ratni zločini u BiH, uključujući i genocid nad Bošnjacima Srebrenice“, rekao je potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić. „Upravo je Momčilo Krajišnik predvodio pobunjene bosanske Srbe na sjednici na kojoj su usvojeni strateški ciljevi koji su predvidjeli ovaj crni scenario“, podsjeća Salkić.
U RS-u veličanje ratnih zločinaca
Mnogi u RS-u, međutim, i danas vjeruju da se u Hagu sudilo po nacionalnom ključu, a ne zbog počinjenih ratnih zločina. „Nažalost, neko je procijenio da je Momčilo Krajišnik kriv samo zato što je Srbin i što je u to vrijeme bio predsjednik narodne Skupštine (RS-a)", kazao je premijer RS-a Radovan Višković. Milovan Bjelica potpredsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) vjeruje da je Krajišnik vodio „mudru politiku" i da „nikada nije ispoljavao netrpeljivost prema drugim narodima".
No, činjenice koje je utvrdio Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) sa sjedištem u Haagu govore suprotno.Momčilo Krajišnik osuđen je za najteže ratne zločine tokom rata u BiH devedesetih godina prošlog stoljeća. Kao najbliži saradnik prvog predsjednika RS-a, ratnog zločinca Radovana Karadžića, Krajišnik je učestvovao u „udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio izmijeniti nacionalni sastav stanovništva na područjima pod kontrolom republike bosanskih Srba tako što će se počinjenjem raznih zločina drastično smanjiti zastupljenost nesrba u tom stanovništvu", navodi se u presudi Haaškog suda.
Momčilo Krajišnik i nacistički zločinci na „tamnoj strani historije“
Presuda koja osnivača RS-a tereti za „istrebljenja i progone" zasnovane na „deportaciji i prisilnom premještanju nesrpskog stanovništva", Krajišnika svrstava u red najgorih ratnih zločinaca, kaže Almir Kliko, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. „Zasluženo će se nalaziti na zapisanim stranicama svjetske historije zajedno s nacističkim ratnim zločincima. Nacistička zlodjela bila su razlog formiranja Međunarodnog suda za ratne zločine u Nürnbergu. Zlodjela sljedbenika i izvršitelja politike, čiji je jedan od glavnih kreatora bio Momčilo Krajišnik, bila su razlog formiranja Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu pola stoljeća kasnije“, zaključio je Kliko.
Predsjednica RS-a Željka Cvijanović, međutim, ignoriše činjenice utvrđene u Haaškom sudu. Za nju je Krajišnik „čovjek koji je imao hrabrosti i viziju da donosi teške historijske odluke“. Glorifikacija ratnih zločinaca uz potpuno odsustvo morala i ranije je bila prisutna u RS-u, gdje se ratni zločinci predstavljaju kao „hrabri vizionari". Kritičari napominju da je ova pojava posebno izražena uoči izbora. Sociolog Esad Bajtal kaže da je teško komentarisati takvo veličanje ratnih zločinaca, dok je u moralnom smislu to upitno čak i na personalnoj ravni.
Nemoral i odsustvo ljudskosti radi političkih ciljeva
„U javnom diskursu modernog demokratskog svijeta to je naprosto nezamislivo i izlazi izvan svih okvira elementarne ljudskosti. U simboličkoj formi, to je još jedno žrtvovanje žrtava, ubijanje mrtvih, gaženje pijeteta nedužno stradalih ljudi. Ma koliko to nečija ideologija tražila, nedopustvo je. Dobri običaji, moral i etika moraju biti iznad svake politike i ideologije, čak i u mnogo blažim slučajevima kršenja ljudskih prava. A u ovom slučaju radilo se o masovnom zločinu, masovnom kršenju prava na ljudski život. Možemo li kao civilizacija, kao zreli ljudi u ime karijere trgovati vlastitom savješću? Pretpostavljam da ni gospođa Cvijanović nije rođena bez savjesti. A, eto, ponaša se kao da jeste. Nažalost, tu se više ništa popraviti ne da. Sve što ostaje jeste da se ponekad stidimo u tuđe ime. Evo, stid me je", kaže Bajtal.
Historičar Husnija Kamberović tvrdi da će iza Momčila Krajišnika na kraju ostati samo sudske presude koje ga svrstavaju na „tamnu stranu historije". U izjavi za novinsku agenciju Fena, Kamberović ističe da se Krajišnik u svojoj političkoj filozofiji otvoreno zalagao za stvaranje „velike srpske nacionalne države" na Balkanu. „Za njega je bila prihvatljiva samo Jugoslavija kao srpska država i on je otvoreno govorio da njega ne interesuju muslimani u BiH, već samo srpski narod. Krajišnik je bio taj koji je pročitao 'Šest strateških ciljeva srpskog naroda' iz maja 1992. godine, za koje je čak i Ratko Mladić rekao da predstavljaju genocid“, podsjeća Kamberović.
Nakon odslužene dvije trećine zatvorske kazne, Momčilo Krajišnik pušten je iz zatvora, a u ratnoj prijestolnici RS-a Palama, dočekan je kao heroj. „Ja ne znam zašto je ovaj doček organizovan. Ja sam, ipak, ratni zločinac", rekao je Krajišnik. Momčilo Krajišnik preminuo je u utorak (15.9.) u 75. godini od posljedica korona virusa.