1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Molitva za kišu na Balkanu

31. august 2012

Balkan je u plamenu. Visoke temperature dovele su do velikog broja požara. Vatrogasci su malobrojni i iscrpljeni, nedostaje vatrogasnih vozila i letjelica za gašenje. Ostala je jedino molitva za pomoć s neba.

https://p.dw.com/p/161L2
Foto: Samir Huseinovic

Sunce već nedjeljama prži države Balkana. Ljetine su uništene, zakržljalo žito nije dobro čak ni za stočnu ishranu. Dovoljan je jedan nepažljivo bačen opušak cigarete, pa da bukne požar, piše list Neue Zürcher Zeitung.

"Vatrogasci ne mogu da savladaju plamen. U cijeloj Albaniji ima samo 720 vatrogasaca koji raspolažu sa oko 70 cisterni. U toj zemlji gori na sve strane. Poziv u pomoć susjednim državama ostao je bez odjeka. I vatrogasci u Bosni i Hercegovini i Srbiji su na izmaku snaga. U Srbiji gori nacionalni park Tara, Šumadija, Kopaonik... Tek što se ugasi jedan požar, vjetar prenese žar na neko drugo mjesto. I u Srbiji nema dovoljno vatrogasaca. Njih oko 1.000 se uz pomoć vojske i dobrovoljaca bori protiv vatre. Dobrovoljci su ustvari ljudi koji na svaki način pokušavaju da zaštite svoju imovinu. Potrebno je učetverostručiti broj ljudi koji gase požar, navode u Civilnoj zaštiti.

Vatrogasac u blizini Konjica
Vatrogasac u blizini KonjicaFoto: Samir Huseinovic

U Srbiji se sada nadaju pomoći 'odozgo', i to na različite načine. Rusija je poslala dva helikoptera. Helikopteri mogu da ponesu 12 tona vode i iz zraka precizno gase vatru. Milutin, episkop valjevski, ne želi da se osloni isključivo na Ruse. Pozvao je vjernike da mole za kišu. Grijesi ljudi su donijeli kaznu s neba, tvrdi on. Ipak, on je vjernike pozvao da se mole umjereno, da se molitvama ne izazovu velike poplave. Dan nakon toga pala je kiša. Baš kao što su meteorolozi i predvidjeli", piše list Neue Zürcher Zeitung.

Ostala je jedino nada da će pasti kiša
Ostala je jedino nada da će pasti kišaFoto: Samir Huseinovic

Fijasko za Iran

Samit nesvrstanih u Teheranu počeo je kao veliki diplomatski uspjeh za izolovani Iran. U ovu zemlju pristigli su brojni državnici. Među njima i Mohamed Mursi, egipatski predsjednik. Bila je to prva posjeta jednog egipatskog predsjednika Iranu nakon islamske revolucije u toj zemlji, 1979. godine, piše Süddeutsche Zeitung i dodaje:

"Prilikom nastupa Mursija, ipak je narušena brižljiva režija Teherana ovog susreta. Mursi je sirijskog predsjednika Bašara el Asada nazvao tlačiteljem i zatražio podršku za pobunjenike. Lideri u Teheranu, baš kao i ostali učesnici samita, dobro su razumjeli kome je ustvari upućen ovaj frontalni napad. Iranski režim je posljednji Asadov prijatelj koji pokušava da ga održi na vlasti.

Susret lidera Pokreta nesvrstanih u Teheranu
Susret lidera Pokreta nesvrstanih u TeheranuFoto: MEHR

Mohamed Mursi, koji je često ismijavan zbog nedostatka političkog iskustva i nastupa koji liče na nastupe drvosječe, u Teheranu se pokazao kao pravi državnik. On je pokazao šta znači imati ulogu lidera u bloku nesvrstanih država. Nabrojao je sve probleme pravim imenom: Sirija, Palestina, interesi država koje ne pripadaju Bliskom istoku. To će povećati ugled Egipta. Iranci su, nasuprot tome, propustili svoju šansu time što su pokušali da prikriju svoju ulogu u konfliktu u Siriji", stoji u listu Süddeutsche Zeitung.

Mursijev šamar Teheranu

Istom temom bavi se i list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Mohamed Mursi je šokirao domaćine
Mohamed Mursi je šokirao domaćineFoto: FARS

"Mursijev šamar Teheranu neće ostati bez posljedica. Njegove izjave i reakcija Irana pokazuje da političko rješenje konflikta u Siriji nije moguće uz učešće Irana. Njegov prijedlog da se formira radna grupa koju bi činili Egipat, Saudijska Arabija, Turska i Iran, koja bi razvila modele za političko rješenje konflikta u Siriji, vjerovatno je posljednji pokušaj da se političkim putem izađe sa staze građanskog rata u toj državi. Ukoliko to Iran brzo ne shvati, onda je i taj prijedlog propao. Tada će se tražiti druga rješenja, ali bez Irana", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić   

Odgovorni urednik: Svetozar Savić