Moj otac - ratni zločinac iz Foče | Kiosk | DW | 31.07.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Moj otac - ratni zločinac iz Foče

Njemački mediji osvrću se na priču Alena Muhića. Njegov otac bosanski Srbin silovao je njegovu majku muslimanku. Ona je Alena dala na usvajanje. O silovanjima u BiH se ne govori, kaže ovaj mladić.

Alenu Muhiću su 24 godine i živi u Goraždu, 100 km jugoistočno od Sarajeva. Radi kao bolničar u kantonalnoj bolnici. On je dijete rata u BiH: Njegov otac - bosanski Srbin silovao je njegovu majku - bosansku muslimanku u jednom logoru. Devet mjeseci kasnije Alen je došao na svijet u istoj bolnici u kojoj danas radi. Usvojili su ga kućepazitelj bolnice i njegova žena.

"Bilo mi je 6 ili 7 godina kada sam u školi saznao šta se desilo. Znao sam da sam usvojen mada nisam tačno ukapirao šta to znači. Moji roditelji su se trudili da se ne osjećam kao usvojeno dijete. A onda su snimili film o meni. Pogledao sam ga 15 puta zaredom. I onda je provalilo iz mene. Počeo sam postavljati pitanja. Shvatio sam da to nije samo teret koji ja nosim već i teret cijelog bosanskog društva."

Alenova majka je nakon njegovog rođenja uspjela napustiti BiH i pobjeći u SAD. Udala se i dobila dvoje djece. Alen ju je sreo prvi put kada mu je bilo 22 godine. "Kada sam je vidio, skoro sam doživio nervni slom. Oboje smo plakali. Pričali smo o tome šta se desilo u ratu i saznao sam da je čovjek, koji ju je silovao, ubio njenog oca."

Tog čovjeka je Alen isto tako upoznao - svog oca, ratnog zločinca. Bila je to spontana odluka. Alen je otišao u džamiju na molitvu a onda se sa hodžom zaputio u Foču, gdje danas živi njegov otac. "Pokucali smo na njegova vrata. Pitao sam ga jesi li ti Radmilo? Rekao je da jeste. Ja sam mu se predstavio. Rekao mi je da zna ko sam i da je preko interneta pročitao moju priču. Razgovarali  smo. Poricao je da je moj biološki otac i da poznaje moju majku. Uvidio sam da u njemu nema ništa čovječno".

Istina se krije

I pored te spoznaje, Alen je odmah uočio sličnost koju ima s tim čovjekom: imamo istu figuru. Radmilo je doduše osuđen za nedjela koja je počinio ali nije morao u zatvor. Cijelo Goražde zna za Alenovu sudbinu. On tvrdi da ima 1.000 djece sa njegovom sudbinom u Bosni ali da niko o tome ne govori.

"Istina se sakriva. Meni to pada teško, jer znam da bi sve bilo drugačije kada bi se o tome otvoreno pričalo. Ali jedva da se govori o ratu i silovanjima. Sve se to stavlja pod tepih".

Bosnien und Herzegowina, Alen Muhic aus Gorazde (Klix.ba )

Alen Muhić sa suprugom i familijom

Ovaj mladić priča smireno i bez bijesa.

Alen Muhić je pronašao svoju sreću. To je njegova supruga Dženana, koju je upoznao u bolnici kada je bila na praksi na hirurškom odjelu. Alenov sin je napunio godinu dana. Njegova supruga kaže kako je Alen uvijek pozitivan i kako zrači pozitivnom energijom tako da se njegova patnja ne primjećuje", piše na internet stranici njemačkog radija Deutschlandfunk iz Kelna.

Hrvatska: Nema mjesta za Tita

Austrijski Die Presse se osvrće na odnos Hrvatske prema Maršalu Titu kroz činjenicu da je Odbor za imenovanje ulica zagrebačke gradske Skupštine odlučio da, uprkos protestu pobornika lika i djela Josipa Broza, Trg Maršala Tita u Zagrebu, nakon 71-godine postojanja, preimenuje u Trg Republike Hrvatske. "Najveći simbol vladavine jugoslovenskih komunista je uništen" likovao je tim povodom bivši ministar kulture i desno-nacionalno orjentisani pedsjednik tog Odbora Zlatko Hasanbegović.

Socijaldemokrata Rajko Ostojić ocijenio je ovu odluku nevjerovatnom - tim prije što je "Tito poveo Hrvate u borbu protiv fašizma". "Da mi deda vidi današnju Hrvatsku, sam bi svoju ploču skinuo sa zagrebačkog trga", izjavila je Titova unuka Saša Broz.

Kroatien Strassentafel in Zagreb Platz Marschall Tito (DW/S. Bogdanić)

Nekadašnji Trg maršala Tita u Zagrebu

Kritičari Tita u Hrvatskoj i Srbiji, ali i istoričari optužuju vođu partizana da je odgovoran za masovne likvidacije pobornika ustaša i četnika nakon 2. svjetskog rata. Iako je socijalistički autokrata fragilnu multietničku državu održavao i uz pomoć svoje ozloglašene tajne službe, nesvrstani Jugosloveni su, u poređenju sa zemljama Varšavskog pakta koje je predvodio Sovjetski Savez, imali slobodu da putuju i živjeli su u relativnom blagostanju. I strahote rata u bivšoj Jugoslaviji 90-tih godina kao i siromašna svakodnevica u zemljama nasljednicama utiču ali i iskrivljuju današnju sliku Titove Jugoslavije.

Vremena u kojima su se i gradovi nazivali Titovim imenom odavno su prošla. Ali, iako je u Srbiji još početkom 90-tih došlo do prvih nacionalističkih "čistki" ulica i nakon što je preimenovano na hiljade Titovih trgova i ulica, sjećanje na Tita nije ni u kojem slučaju otklonjeno. Većinu Titovih trgova i ulica naći ćete u Makedoniji (24), Hrvatskoj (23), Bosni i Hercegovini (19), Srbiji (15) i Sloveniji (14). U Italiji se čak 11 ulica naziva po Titu. Titove ulice se mogu naći i u Brazilu, Indiji, Rusiji  i Tunisu

 

Pregled štampe priredila: Jasmina Rose

Preporuka redakcije

Reklama