Mogu li Finska i Švedske pomoći u dekarbonizaciji u EU?

Evropska unija želi smanjiti svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i ubrzati svoje napore u dekarbonizaciji. Sirovine i rijetki metali imaju u tome ključnu ulogu. Minerali, posebno litij, najpotrebniji su za tzv. čiste tehnologije. Važna nalazišta za vađenje ovih metala koncentrirana su u Aziji, Južnoj Americi i Okeaniji (Australija, Novi Zeland i nekoliko grupa ostrva u Tihom okeanu).

- pročitajte i ovo:  Švajcarska: Mutna trgovina sirovinama puni i Putinov ratni budžet

Finska i Švedska, dvije evropske zemlje koje trenutno apliciraju za članstvo u NATO-u, imaju dugu rudarsku tradiciju i mogle bi pomoći u rješavanju deficita u EU, ali ostavljaju i mnogo upitnika.

"Mi smo najvažnije rudarske zemlje u EU. Samo Švedska proizvodi preko 90% kompletne željezne rude koja se vadi u EU, kaže za DW Maria Suner, izvršna direktorica Švedskog udruženja za rudarstvo, rijetke metale i mineralne sirovine - Svemin i dodaje: „Međutim, to je tek nešto više od četvrtine potreba, što znači da EU još uvijek mora uvoziti 70 posto svoje željezne rude“.Finska i Švedska također dijele mineralima bogat skandinavski rudni bazen. Prema riječima Marie Suner, stijena ispod Skandinavskog poluostrva i poluostrva Kola ima potencijal pružiti sve što se nalazi na listi rijetkih sirovina potrebnih EU.

Evropska komisija sastavila je popis rijetkih sirovina (CRM) 2011. Ekonomska vrijednost i rizici u snabdijevanju dva su kriterija koja se koriste za određivanje važnosti materijala. Lista je sve duža.

- pročitajte i ovo:   Kaos na tržištu sirovina vodi ka vrtoglavom padu dionica

Rusija i sigurnost opskrbe

Ruska invazija na Ukrajinu glavni je razlog što Finska i Švedska podnose zahtjev za članstvom u NATO-u, a vjerojatno i što srednjoročno nastoje ojačati rudarstvo. Izvršna direktorica Svemin-a kaže da se fokus na rudarstvu povećao zbog pandemije COVID-a i prekida opskrbnog lanca koji je uslijedio, ali posebno nakon što je Rusija napala Ukrajinu. To je doprinijelo povećanju potražnje i podizanju cijena sirovina koje su dostigle novi rekord.

Kina je najveći proizvođač grafita i rijetkih sirovina. Prema podacima Međunarodne energetske agencije, Kina prerađuje 87% rijetkih metala, 65% kobalta, 58% litija i 35% nikla a Rusija je druga po važnosti zemlja u svijetu za vađenje nikla i treća po važnosti za vađenje kobalta.

"Ako postoji veća podrška rudarskim aktivnostima u Evropi, ne vidim to kao rezultat ruskih neprijateljskih aktivnosti. Tu se više  radi o pitanju, da li se Evropa probudila kada je riječ o činjenici da joj nedostaju metali",  kaže za DW izvršni direktor Finskog rudarskog  udruženja (FinnMin) Pekka Suomela.

Trenutne prepreke

Povećanju eksploatacije ruda protive se mnogi ekolozi navodeći potrebu za zaštitom biološke raznolikosti. U martu, kada je švedska vlada dopustila eksploataciju najvećeg neiskorištenog ležišta željezne rude u Skandinaviji, švedska aktivistica za zaštitu klime Greta Thunberg i pokret „Fridays for Future“ rekli su da Švedska "vodi rat protiv prirode".

Finska, Norveška i Švedska imaju najmanju gustoću naseljenosti u Evropi, što bi teoretski moglo biti plus za kopanje ruda. Ipak, mnoga slabo naseljena područja su zaštićena. "Gotovo polovina švedskog teritorija je područje uzgoja irvasa, čime se bave pripadnici Samija, jedinog autohtonog naroda u Evropi", rekao je Suner. "Ali područje potrebno za kopanje rijetkih metala je vrlo limitirano i mi znamo kako smanjiti negativan uticaj na prirodu."

Čudan vremenski okvir

U EU može proći i do 25 godina kako bi se od faze istraživanja prešlo na komercijalnu eksploataciju metala. Iz udruženja Svemin s tim u vezi predlažu 27 reformi, uključujući skraćivanje postupaka za izdavanje dozvola. Brige oko srednjoročnog uticaja na okoliš često su u suprotnosti s dugoročnim naporima dekarbonizacije. Iako su zemlje članice EU odgovorne za zakone u toj oblasti, Brisel se bavi aspektima koji se odnose na zdravlje, vodu i korištenje zemljišta.

Trenutna geopolitička situacija mogla bi povećati stepen društvenog prihvaćanja eksploatacije sirovina i rijetkih metala, ali tu je potreban oprez. Prema riječima Pekka Suomele, Evropska unija mora paziti da ne izvrši preveliki pritisak ni na jednu državu, kako bi izbjegla otpor, koji bi lako mogao promijeniti javno mnijenje.

Druga moguća prepreka odnosi se na cijene energije. One su prilično fer i umjerene u sjevernoj Švedskoj i Finskoj  i znatno su ispod nivoa cijena koje prevladavaju u srednjoj Evropi. Ali povećanje eksploatacije rijetkih metala zahtijeva koherentna ulaganja u energetske projekte.

"Sektor eksploatacije rijetkih metala planira desetostruko povećanje potrošnje električne energije do 2050. godine", komentirao je Suner i dodao: "Osim toga, imamo i druge projekte za proizvodnju baterija i čelika iz nefosilnih materijala biološkog porijekla. Takvi projekti nisu pokriveni proizvodnjom električne energije kakvu danas imamo u Švedskoj."

  

Susjedne zemlje

Estonija, još jedna zemlja koja graniči s Rusijom, aktivna je u lancu snabidjevanja čistom tehnologijom i u njoj se nalazi jedini komercijalni pogon za preradu rijetkih metala u Evropi. Objekt je u vlasništvu tehnološke kompanije Neo Performance Materials iz Toronta. Ova firma je 2020. pokrenula inicijativu za proširenje snabdijevanja rijetkim metalima njihovog pogona za preradu, koji se nalazi u mjestu Sillamae u blizini Finskog zaljeva.

Constantine Karayannopoulos, predsjednik i izvršni direktor kompanije Neo, kaže za DW da je rat u Ukrajini natjerao rafinerije da pomnije preispitaju svoje globalne lance snabdijevanja. "Neo nije iznimka", objasnio je, podsjetivši da je njihov dobavljač sa ruskog poluotoka Kola bio pouzdan isporučilac više od 40 godina.

"Geopolitički razlozi uvijek su važan faktor, ali naš primarni pokretač je bila i ostala potražnja od strane kupaca", ističe Karayannopoulos. Kako stvari sada stoje, potražnja će rasti. Prema podacima Evropskog udruženja metalaca (Eurometaux), upotreba litija u čistim tehnologijama mogla bi se povećati za nevjerovatnih 2,109% do 2050. Očekuje se i da će se potražnja za disprozijem, telurom i skandijem više nego udvostručiti tokom narednih 30 godina.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu