Može li Austrija opet zatvoriti ″Balkansku rutu″? | Kiosk | DW | 30.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

njemački mediji

Može li Austrija opet zatvoriti "Balkansku rutu"?

Njemački tisak analizira pokušaje Austrije da preko zemalja zapadnog Balkana ponovno zatvori tzv. Balkansku rutu. U jednom drugom članku se analizira integracija muslimana u Njemačkoj.

Vodeći njemački nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) bavi se u svom izdanju od petka vječitim pitanjem javnog diskursa u Njemačkoj: mogu li se useljenici s islamskom pozadinom i ako da do kojeg stupnja, integrirati u njemačko društvo. To se pitanje iznova aktiviralo nakon 2015. i dolaska velikog broja izbjeglica iz zemalja s pretežito islamskom kulturom.

Nema razlika kad je u pitanju vjera

Autor se poziva na jednu, upravu objavljenu studiju, što ju je po nalogu Njemačke islamske konferencije, gremija koji djeluje unutar ministarstva unutarnjih poslova, načinila turska sociologinja Nilüfer Göle. Studija pod nazivom "Muslimanski život u Njemačkoj 2020." se temelji na podacima ispitivanja 4538 muslimana ali i pripadnika drugih vjeroispovijesti iz 23, pretežito islamskih, zemalja.  Za usporedbu su ispitane i 582 osobe bez migracijske pozadine.

"Jedna od važnijih spoznaja koje donosi ova studija je da se muslimani i ne-muslimani (pri čemu se uglavnom radi o kršćanima), koji dolaze iz zemalja u kojima dominira islam vrlo malo razlikuju u svom ponašanju u svakodnevici", stoji u članku  FAZ-a. Otprilike isti postotak kod muslimana i ne-muslimana, njih 82 posto, je navelo kako se smatraju "jako ili pretežito religioznima". Kod osoba bez migracijskih korijena je taj postotak s 55 posto osjetno niži.

Muslimanke koje nose pokrivalo za glavu kažu kako to rade iz vjerskih razloga. U prosjeku svaka treća muslimanka koja dolazi iz neke od islamski definiranih zemalja nosi pokrivalo za glavu. Kod starijih od 66 je taj udio sa 62 posto osjetno viši.

Više muslimana u Njemačkoj

Studie Muslimische Jungen als Bildungsverlierer

Broj muslimana u Njemačkoj se povećao

Jedan od glavnih zaključaka studije je, kako navodi FAZ, je da vjera ne igra presudnu ulogu u integraciji useljenika. Ključna rečenica studije glasi: 'Utjecaj vjere na integraciju se često precjenjuje'. Mnogo važniji su migrantsko-specifični faktori poput starosne dobi, dužine boravka u Njemačkoj kao i razlozi useljavanja.", stoji u tekstu. Ovi faktori utječu i na školsku spremu useljenika koja je u prosjeku niža nego kod domaćeg stanovništva.

Razlike su uočljive i na tržištu rada: "Ukupno gledano, u Njemačkoj je zaposleno 77 posto muškaraca i 68 posto žena. No kod muškaraca muslimana je zaposleno samo 61  a kod muslimanki, što je kulturno uvjetovano, samo 41 posto". Istodobno se napominje da je stopa zaposlenosti kod ne-muslimana koji dolaze iz istih zemalja tek neznatno viša. 

Integraciji pridonosi i činjenica da je visoki postotak muslimana preuzeo njemačko državljanstvo: ukupno 47 a kod mlađih čak 68 posto. U članku se navodi i podatak da je nakon 2015. u Njemačku doselilo oko 900.000 muslimana iz neke od islamskih zemalja. Time se broj muslimana koji žive u Njemačkoj povećao na 5,3 do 5,6 milijuna što kod 83 milijuna stanovnika čini udio od 6,4 do 6,7 posto. Također je povećan i udio migranata iz arapskih zemalja. Udio muslimana turskog porijekla se od 2008. smanjio sa 64 na 45 posto.

Platforma protiv ilegalne migracije

U svom drugom članku na temu migracija, FAZ se osvrće na problematiku ilegalnih migranata na Balkanu i uloge Austrije u sprječavanju migracije ovih osoba. Austrija, kako navodi FAZ, se planira aktivnije uključiti u sprječavanje migracije i vraćanje ilegalnih migranata s Balkana u matične zemlje.

U tu svrhu je, kako se navodi, i austrijski ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer ovih dana boravio u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. "Ova tema za austrijskog kancelara Sebastiana Kurza stoji na vrhu liste prioriteta", piše FAZ.Ukazuje se na to kako Kurz za sebe prisvaja zasluge u "zatvaranju Balkanske rute" prije par godina. Sada je ta uloga, kako se nadalje navodi, pripala Nehammeru, Kurzovom stranačkom kolegi iz redova pučana.  "Samo konzekventnim vraćanjem možemo ostvariti vjerodostojnu politiku pružanja azila. To počinje pred vratima EU-a a isto tako je važno odaslati jake signale u zemlje porijekla", citira FAZ Nehammera.

Austrija bi BiH konkretno pomogla izobrazbom specijaliziranog osoblja ali i financiranjem čarter-letova kojima bi osobe bez izgleda na azil bile vraćane u zemlje porijekla. No, kako navod FAZ, Austrija nije usamljena u ovoj inicijativi. "Na platformi pod nazivom 'Platforma protiv ilegalne migracije', preko koje bi trebala biti organizirana pomoć, sudjeluju i Njemačka, Danska, Slovenija i Češka", navodi FAZ. Sudjelovanje ovih zemalja bi trebalo neke zemlje porijekla, poput Pakistana, uvjeriti u to da prime natrag svoje građane što bi, kako piše FAZ, Bosni samoj teško pošlo za rukom.

U istom tekstu se međutim navodi kako, unatoč procijenjenom broju od oko 100.000 osoba koje se nalaze u Grčkoj i uzduž tzv. Balkanske rute i koje se namjeravaju prije ili kasnije uputiti u smjeru sjeverozapada, se ruta sve više pomiče na istok preko Rumunjske.

Pogledajte video 19:20

Nada umire posljednja

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu