Može li se spasiti ušteđevina?

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, cijene u Njemačkoj su u aprilu porasle za 7,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Stopa inflacije je tako dosegla novi maksimum. Privatna kupovina postaje sve skuplja – istovremeno je novca na računu sve manje.

Privatni ulagači, koji su svoju ušteđevinu položili na bankovni račun sa kojeg svakodnevno mogu podizati novac, trenutno raspolažu sa najvišom kamatnom stopom od samo 0,35 posto, kaže Sebastian Schick sa portala za zaštitu potrošača Biallo. Glavni urednik ovog finansijskog portala ističe da privatni ulagači trpe realan gubitak kupovne moći unatoč minimalnom skoku kamata u posljednjih mjesec dana. "Gotovinski novac ne ublažava inflaciju. Naprotiv: pravi veliki gubitak", kaže Schick. Čak i ako još uvijek nema alternative za gotovinski novac kao kratkoročnu i sigurnu rezervu likvidnosti.

Lagarde obećava brzi porast kamatnih stopa

Prema riječima šefice Evropske centralne banke (ECB)  Christine Lagarde, ključna kamatna stopa u eurozoni mogla bi po prvi put porastiu ljeto nakon više od šest godina politike nulte kamatne stope.

Prosječna bazna kamatna stopa za novac koji se svakodnevno može podići sa računa, porasla je s 0,05 posto u maju prošle godine na 0,06 posto ovog mjeseca. Isto vrijedi i za oročeni novac odnosno depozite: s prosječnih 0,13 posto kamata na oročeni novac nedavno je porasla na 0,17 posto, kako je izračunao portal. Stručnjaci poput Ulricha Katera, glavnog ekonomiste u DekaBank, govore o "realno negativnoj kamatnoj stopi".

Taj je problem zbog rasta inflacije postao još veći nego u proteklih deset godina, u kojima je kupovna moć znatno smanjena", kaže Kater. Takav će se razvoj nastaviti, čak i ako Evropska centralna banka u julu, kako se očekuje, poveća ključnu kamatnu stopu. "Može se desiti da se uskoro vratimo na kamatnu stopu od 0,25 ili 0,5 posto. Ali očekivana inflacija će biti oko tri posto u narednoj godini."

Alternativa novcu koji možete podizati svaki dan ?

Kada je riječ o ušteđevini, koja je privatnim kupcima potrebna kao "sigurnost" i s kojom žele raspolagati svaki dan – takve alternative sada nema, pojjašnjava Kater. Jer taj novac mora biti dostupan na računu,. S druge strane, glavni ekonomist DekaBank smatra da je dugoročni plan štednje i pravljenja imetka ulaganjem jedina prilika da "normalno domaćinstvo" izbjegne gubitak kupovne moći. Jedan od načina ulaganja su dionice. Ali za to morate biti strpljivi na trenutno vrlo nestabilnim tržištima kapitala. Kater naglašava da bi se to moglo isplatiti: "Prinos na berzi koji se može očekivati ​​nakon deset godina je između pet i sedam posto godišnje." Međutim, za privatne ulagače s malo novčanih rezervi to može biti komplikovano, kaže Sebastian Schick. "Svako ko je kratkoročno ovisan o novcu ne može svoj novac ulagati na berzi”, kaže on. Nije isključeno da sa akcijama doživi još jedan neuspjeh.

Odvagati između sigurnosti, fleksibilnosti i isplativosti (profita)

Katharina Lawrence, financijska stručnjakinja u Potrošačkoj centrali njemačke pokrajine Hessen, ističe da ulaganje na tržištu kapitala uključuje određeni rizik i da se s njim morate intenzivno nositi. "Ono što nikada ne biste trebali učiniti jest riskirati s ulaganjem, ako to sebi financijski ne možete priuštiti i uložiti novac koji vam je potreban u rizične transakcije", kaže Lawrence. Tri su ključne stvari, koje svaki privatni investitor mora uzeti u obzir i ispitati prije nego se odluči na ulaganje: "Sigurnost, fleksibilnost i isplativost odnosno profit". Morate odvagnuti ova tri faktora. "Veći profit mogu očekivati ​​samo ako napravim kompromise u pogledu sigurnosti”, kaže ova finansijska ekspertica.

Ona potiče potrošače da se suprotstave inflaciji dugoročnim ulaganjima, na primjer "jeftinim proizvodima kao što su ETF-fondovi". Možete dobro započeti s malim ulozima. Ekonomistica Kater iz DekaBank također savjetuje privatne ulagače da koriste tradicionalne oblike ulaganja kao što su dionice ili nekretnine u obliku REIT-a ili fondova.

S druge strane, upozorava na visokorizična ulaganja u kriptovalute kao što su Bitcoin ili Ethereum: "Kriptovalute su nesiguran, novi svijet koji dolazi s vrlo jakim fluktuacijama i nisu prikladne kao ulaganje za privatna domaćinstva". Ulaganje u zlato, s druge strane, može poslužiti kao dodatak investiciji u imetak. „Zlato je dio mozaika ili slagalice i sa pet posto udjela u imetku sastavni je dio „finansijskog kolača", kaže Kater.

Nada u porast kamatnih stopa na ljeto

Unatoč trenutno neizvjesnoj ekonomskoj situaciji i nestabilnim tržištima kapitala, ključno pitanje za svakog privatnog ulagača ostaje isto: kako ulaganjem pobijediti inflaciju? Jedno je jasno, smatra vodeći ekonomista Sebastian Schick : ni ubuduće to neće biti moguće uz obične kamate na štednju.

Pa ipak, ima i malo nade. Povećanjem kamatnih stopa ECB-a za 0,25 ili čak 0,5 postotnih bodova u julu, moglo bi se ponešto i pomjeriti s mjesta, kaže Schick. On pretpostavlja da će banke tada vrlo brzo slijediti primjer ECB-a i povećati kamate na gotovinu i oročeni novac. "Smatramo mogućim do će kamate na gotovinu na računu iznositi 0,75 posto do kraja godine", prognozira Schick. Nakon svega, bolje išta nego ništa.

ARD-Tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu