Mnogo učenja ne garantuje bolju ocjenu | Panorama | DW | 01.05.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Mnogo učenja ne garantuje bolju ocjenu

Poslovica "bez muke nema nauke" - jednostavno nije točna. Dugogodišnja studija je pokazala kako uspjeh u studiju ne ovisi tek o vremenu provedenom nad knjigom. Ali je utvrđeno i da sam studij mora biti drugačiji.

Profesor pedagogije iz Hamburga Rolf Schulmeister je tri godine proučavao način učenja studenata u Njemačkoj. U rezultatima koji su i na međunarodnoj razini pobudili veliku pažnju je utvrdio: uspjeh u učenju ne ovisi o trudu koji je uložen u učenje.

Deutsche Welle: Ako nije stvar u marljivosti koja vodi do uspjeha na studiju, što je onda? Inteligencija?

Prof. Dr. Rolf Schulmeister

Prof. Dr. Rolf Schulmeister

Rolf Schulmeister: Ne, zaboga! To nije inteligencija. Nije niti nadarenost, nego je to motivacija. Ona se odražava u različitim ponašanjima prilikom učenja i kod jednih ona vodi da se brzo posvete drugim stvarima i kod teških tekstova, statistike ili matematike kažu: 'tim ću se radije baviti sljedeći tjedan'. Takvu odgodu pomaže i struktura studija sa osam do dvanaest seminara ili predavanja na tjedan. Student onda uopće ne zna, za koji predmet mora doista učiti.

Deutsche Welle: U vašoj studiji za koju je na stotine studenata moralo voditi dnevnik učenja, došli ste do pet različitih tipova učenja. Koji tip najbolje prolazi na fakultetu?

Rolf Schulmeister: Najbolje prolazi tip takozvanog "samostalnog odlučivanja prilikom učenja", koji pokazuje visoki stupanj sposobnosti koncentracije i u jednom satu može veoma pažljivo nešto naučiti. Time i postiže više nego drugi. Njegova suprotnost su studenti koji izvode "učenje na odgodu". Oni, čim postane malo teže, posežu za drugim izvorima pažnje, televiziji ili Facebooku. I oni osobito rado odgađaju svoje zadaće za kasnije. Tek uoči ispita se onda sjeda za knjigu.

23 sata tjedno za fakultet - i još se žale!

Deutsche Welle: U vašoj studiji vremenske opterećenosti proučavate ponašanje studenata još od 2009. godine. Pri tome ste utvrdili kako studenti, u prosjeku, za fakultet rade samo 23 sata tjedno - i da se ipak žale zbog stresa. Ima li to veze s učenjem?

Rolf Schulmeister: To svakako ima veze s načinom učenja, ali i sa strukturom studija kakav im se nudi. Na njemačkim sveučilištima se nudi previše različitih seminara i predavanja istovremeno, a koja se bave potpuno različitim temama. Mnogi studenti ne znaju, kamo da usmjere svoju pažnju. Povrh toga dolazi problem da četiri mjeseca kasnije, dakle u siječnju ili u srpnju, pred vratima stoje ispiti za posve različita područja. To je za mnoge studente prava opasnost.

Deutsche Welle: Kako bi onda trebao biti organiziran studij?

U trci od jednog predavanja do drugog, studenti više ne znaju - što da uopće uče?

U trci od jednog predavanja do drugog, studenti više ne znaju - što da uopće uče?

Rolf Schulmeister: U okviru našeg istraživanja smo module studija za inženjere i informatiku kakvi su i predviđeni za studij bachellora, ponudili u komprimiranom obliku, u jednom bloku. Modulima su se bavili četiri tjedna neprestano i nisu bili razbacani kroz 14 tjedana koliko traje semestar. Studenti su se mogli usredotočiti samo na jednu temu i to je pokazalo uspjeh: studenti se nisu bavili fakultetom samo 23 sata na tjedan, nego čitavih 34 sata su uložili u svoj studij. Na studiju informatike u St. Pöltenu u Austriji smo utvrdili kako su ti studenti na ispitu dobili jednu do jednu i pol ocjene više nego "obični" studenti.

Deutsche Welle: To znači da se vi zalažete za blokove pojedinih predmeta na njemačkim sveučilištima. Treba li to vrijediti za sve fakultete?

Rolf Schulmeister: Ima dovoljno predmeta gdje, osim glavnih predavanja, ima samo izbornih predmeta tako da se i tamo lako može uvesti sažimanje predavanja u blokove. Tako smo organizirali i na tehničkom sveučilištu Ilmenau da su studenti te blokove imali tri dana u tjednu, a dva dana izborne predmete. Na mnogo koledža u Kanadi se predavanja i seminari drže samo pola dana, u četiri do pet sati. I to je jedan mogući oblik.

Deutsche Welle: Ovog proljeća završava vaše istraživanje vremenske opterećenosti studenata. U Njemačkoj se o tome mnogo raspravljalo, ali jesu li i odgovorni na fakultetima počeli drugačije razmišljati?

Rolf Schulmeister: Na tom tehničkom sveučilištu u Ilmenau su već izvukli zaključak i uveli takozvani temeljni semestar u kojem se radi na takav način. Druga sveučilišta provode pilotske studijske skupine, a u St. Pöltenu se nedavno održala konferencija na koju je došlo mnogo rektora od kojih mnogi žele pokušati na svojim sveučilištima uvesti pilotski program.

Autori: Sabine Damaschke / Anđelko Šubić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić